U Ivancu je jučer održano Gradsko vijeće. Sjednica je počela aktualnim satom na kome su gradonačelnik Milorad Batinić i zamjenik Marko Friščić odgovarali na vijećnička pitanja, koja su se odnosila na komunalnu i prometnu problematiku, poduzetništvo, zaštitu okoliša i održavanje zapuštenih površina.
Verificiran je mandat novog vijećnika Tomislava Vedaka (SDP), koji zamjenjuje stranačkog kolegu Ivana Gecija. Vijećnici su u nastavku prihvatili financijska izvješća o poslovanju ustanova i trgovačkih društava u kojima Grad Ivanec ima vlasničke udjele ili je njihov osnivač - Ivkoma Ivanec, Varkoma i Čistoće Varaždin, Poslovne zone Ivanec, Dječjeg vrtića Ivančice i Pučkog otvorenog učilišta Ivanec.
Prihvaćena su i izvješća o izvršenju proračuna u prvih 6 mjeseci ove godine te o radu gradonačelnika. Donesena je odluka kojom je Grad Ivanec dodijelio Etno kuću Bedenec na korištenje Muzeju planinarstva.
Potpore poljoprivrednicima 2026.-2030.
Gradsko vijeće jednoglasno je donijelo Program potpora male vrijednosti u poljoprivredi na području Grada Ivanca za razdoblje od 2026. do 2030. Kao predlagač, ovaj Program je na donošenje Vijeću uputio gradonačelnik M. Batinić, koji ga je i uvodno obrazložio.
- Cilj ovoga programa jest poticanje građana na bavljenje poljoprivrednom proizvodnjom, bilo da se radi o osnovnim ili dopunskim izvorima prihoda od poljoprivredne djelatnosti. Programom smo prvi put obuhvatili i pčelare, s ciljem očuvanja pčelinjeg fonda, kao i vinogradare, čiji su nasadi posebno ugroženi jer ih zbog zaraze zlatnom žuticom moraju krčiti. Sufinanciranjem nabave loznih cjepova želimo im pomoći da obnove nasade i ne zapuste svoje gorice – poručio je Batinić.
Batinić prihvatio amandmane
U nastavku je prihvatio amandmane Mihaela Slunjskog (SDP), Kristine Geci (nez.) i Kluba vijećnika HDZ/SUS, kojima su tražili određene dopune i izmjene programa.
Konkretno, Slunjski je predložio da se Program dopuni potporama za zaštitu nasada od ekstremnih vremenskih uvjeta (40% prihvatljivih troškova, najviše do 2.000 € godišnje).
Kristina Geci predložila je dopunu programa uvođenjem potpore za nabavu i postavljanje plastenika i drugih zaštićenih prostora (40% prihvatljivih troškova, najviše 2.000 € po korisniku godišnje).
HDZ/SUS amandmanom je tražio da se, umjesto predloženih 100 cjepova po korisniku, broj cjepova čiju će nabavu Grad sufinancirati smanji na 50 komada, čime bi se omogućilo većem broju vinogradara da koriste ovu mjeru.
Gradonačelnik Batinić ove je amandmane prihvatio, čime su oni postali sastavnim dijelom konačnog Programa, a koji je potom u glasovanju dobio jednoglasnu potporu svih vijećnika.
Kakve su i kolike poticajne mjere?
Programom su tako definirane potporne mjere za očuvanje i razvoj pčelarstva, za nabavu novih loznih cjepova vinogradarima, za okrupnjavanje i povećanje poljoprivrednog zemljišta, za analizu poljoprivrednog zemljišta, podizanje trajnih nasada te za nabavu i postavljanje sustava za navodnjavanje.
Za pčelare su tako predviđene novčane potpore od 15 eura po košnici.
Vinogradarima će Grad sufinancirati nabavu loznih cjepova u visini 50% nabavne cijene i to do max. 500 eura, s time da minimalni broj kupljenih sadnica iznosi 50 komada.
Gospodarstvima koja se odluče na povećanje, okrupnjavanje i uređenje zemljišnog posjeda Grad će pomagati s 500 € po hektaru zemljišta kupljenog u cilju povećanja ukupnih poljoprivrednih površina na PG-u, s tim da najmanja poticana površina iznosi 0,25 ha u komadu.
Nadalje, 700 €/ha Grad će isplatiti za zemljište kupljeno u svrhu okrupnjivanja postojećih parcela kupnjom ili zamjenom sa susjednim zemljištem. Maksimalna potpora po korisniku iznosi 1.000 € godišnje.
Grad će sufinancirati i analizu poljoprivrednog zemljišta (50 €) i kupovinu materijala za odkiseljavanje tla (40 €). Korisnik ima pravo na sufinanciranje 20 analiza tla godišnje, a max. iznos potpora po korisniku iznosi najviše 1.000 €.
Definirani su i poticaji za podizanje trajnih nasada raznog vrsta voća, a sadnice će se subvencionirati u visini 40% nabavne cijene do najviše 1.000 €.
S obzirom na klimatske promjene, sve veću sušu i cijene vode koje će rasti, Grad će poticati i nabavu i postavljanje opreme i uređaja za navodnjavanje u iznosu do 2.000 € godišnje po korisniku. Također, potporom do najviše 2.000 € godišnje pomagat će PG-ovima u nabavi plastenika i drugih zaštićenih prostora te u nabavi protugradnih i drugih zaštitnih mreža radi zaštite od tuče i sl.
Grad će raspisati Javni poziv za podnošenje prijava
Pošto PG-ove i građane sigurno zanima kako i kada će moći koristiti navedene potpore, obavještavamo ih da će Grad Ivanec na svojoj web stranici objaviti Javni poziv za podnošenje prijava za odobravanje potpora po pojedinoj mjeri, a na koji će se moći javiti svi zainteresirani.
Na sjednici je bilo dosta rasprave na ovu temu. Odgovarajući na pitanje K. Geci o tome što ako predviđena sredstva za pojedinu mjeru budu utrošena zbog većeg interesa korisnika, gradonačelnik Batinić kazao je da će se u tom slučaju dodatna sredstva osigurati rebalansom.
HDZ-ov Zdenko Đula izrazio je zadovoljstvo što je gradonačelnik prihvatio amandman HDZ-a i SUS-a te kazao da im je drago što se uvažavaju i prijedlozi oporbe. Iznio je mišljenje da bi za iduće razdoblje već trebalo početi razmišljati o tome da se ovaj program dopuni i poticajima za stočarsku proizvodnju (ne nužno samo goveda, već i ovaca), to više što je 60% gradskog područja ruralno, a i neodržavanih površina je sve više.
Loše politike uništile stočarstvo
Odgovarajući mu, M. Batinić podsjetio je da Grad već niz godina uzgajivačima sufinancira umjetno osjemenjivanje krava i krmača, ali je i upozorio na činjenicu da su loše politike uništile stočarstvo u Hrvatskoj te ocijenio da će vraćanje „kotača“ unatrag, na stanje od prije 15-20 godina, biti teško provedivo, ako ne i nemoguće.
„Miniran“ projekt mini mljekare
U tom kontekstu podsjetio je na planirani projekt mini mljekare u Ivancu 2009. godine, za čiju je gradnju Grad osigurao zemljište u Poslovnoj zoni Ivanec.
Ona je po zadružnom modelu trebala okupiti male proizvođače našega kraja i šire, koji su držali oko 500 krava, s proizvodnjom od 5.000 l mlijeka dnevno i planiranom proizvodnjom sira i drugih mliječnih prerađevina. Namjera je bilo da se proizvedeno mlijeko kao tzv. školsko mlijeko plasira u škole, gdje bi djeca svaki dan dobila čašu zdravog domaćeg mlijeka. Proizvođači su tada pokazali veliko zanimanje za uključivanje.
Ovaj projekt čak je bio proglašen najboljom socijalno-poduzetničkom idejom u Hrvatskoj. Na žalost, neki veliki igrači i industrije cijelu su ovu ideju i namjeru „minirali“.
-Već tada su u igri bili i neki uvozni lobiji jer očito je bilo bolje uvoziti mlijeko nego stimulirati domaće proizvođače. Da je onda taj projekt prošao, sigurno je da naše livade danas ne bi izgledale tako kako izgledaju – zaključio je Batinić.
Pozvao je sve zainteresirane dionike; od vinogradara, ratara, voćara i proizvođača povrtnih kultura do stočara i pčelara, da se ubuduće više uključuju u javna savjetovanja koja Grad provodi o ovakvim i sličnim programima, a sve kako bi se direktno od onih koji se bave nekim vidom poljoprivredne proizvodnje dobilo što više konkretnih prijedloga.
