Savjeti biovrtlarke Silvije Kolar-Fodor kako se "boriti" protiv nametnika u vrtu

Napisao/la: -

Često panično reagiramo na mnoga nepoznata mala stvorenja s kojima se susrećemo u vrtu, a mnogi od njih su zapravo vrlo korisni i poželjni. Tim povodom porazgovarali smo sa Silvijom Kolar–Fodor, predsjednicom Udruge “Biovrt – u skladu s prirodom”, autoricom istoimenog portala i zaljubljenicom u prirodu te dugogodišnjom biovrtlarkom koja nama je prenijela svoje iskustvo i otkrila nekoliko trikova u borbi s nametnicima. I sama priznaje da je, kada se prvi puta susrela s najezdom ušiju u svom biovrtu, osjetila paniku kako postupiti. Od tada su prošle godine rada i proučavanja vrta i života u njemu pa se danas na to samo nasmije.

Bubamare i uši

- S godinama došlo je i iskustvo te sam spoznala da nema vrta bez bolesti i nametnika, odnosno, da su sasvim prirodna pojava - ističe sugovornica.

Kako objašnjava, u prirodi postoji ravnoteža pa recimo ako se na listovima neke biljke pojave lisne uši doći će i bubamare koje se njima hrane.

- Međusobno je sve povezano te ne postoje u prirodi isključivo “dobri ili loši”. Stoga treba naučiti tko su određenim vrstama nametnika prirodni neprijatelji - objašnjava Kolar-Fodor.

Ona, naime, savjetuje da u pokušaju stvaranja ravnoteže u vrtu, prvotno, treba privući što više “dobrih kukaca” da bi “držali” populaciju “štetnika” pod kontrolom, a djelovati samo u onim slučajevima kada pojedine vrste kao što su španjolski puževi i krumpirova zlatica, nemaju dovoljno neprijatelja.

Biljke “mamci”

S druge strane, Kolar-Fodor savjetuje da se prskanjem s raznim preparatima, bilo kemijskog ili prirodnog porijekla, uništavaju svi kukci koji se zateknu na mjestu prskanja. Stoga, ona preporuča prskanje jedino ako je prijeko potrebno i to samo prirodnim preparatima.

- Puno se više može postići npr. biljkama mamcima za nametnike, a to su biljke koje će nametnici prije napasti nego povrće - savjetuje sugovornica. Mamci za uši su kamilica i bijela laboda, ističe sugovornica, dok rajčicu u slučaju bolesti prska mlijekom koje je univerzalni fungicid za sve gljivične bolesti.

- Najbolji način borbe protiv bolesti jest prevencija, odnosno, biljci osigurati zdrave uvjete rasta kako bi joj se “dizao” imunitet - savjetuje sugovornica. Također, muhe i komarci imaju bitnu ulogu u biosustavu i to kao hrana žabama i pticama dok postoji mnoštvo raznih recepata za prskanje protiv ušiju, od koprive, pelina, ljutih papričica i slično pa ne treba koristiti kemikalije.

- Primijetila sam da biljne uši, pogotovo one crne koje su i zapravo na vrtu najčešće, perferiraju neke vrste povrća, ali i neke vrste “korova” - ističe sugovornica koja je na temelju toga počela razvijati svoje tehnike mamaca za uši u vrtu.

Također, uočila je da crne uši najčešće napadaju bob, špinat, blitvu, grah i mahune, ali isto tako vole i bijelu lobodu i kamilicu, pa će prije naseliti nijh nego ostalo povrće.

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

043 logo

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.