PSIHOŠPANCIR Kako uspostaviti ravnotežu između vlastitih i tuđih potreba Foto: ilustracija / Pixabay

PSIHOŠPANCIR Kako uspostaviti ravnotežu između vlastitih i tuđih potreba

Tajana Hašperger | 24.2.2019. u 19:53h | Objavljeno u Društvo

Svakome se u životu dogodi da ga netko naljuti. Primjerice, živcira vas kada prijatelj kasni na dogovor. Osjećate da bi mu najradije rekli da se više nećete nalaziti s njim i da vas živcira, ali vi uvijek čekate koliko treba. Na kraju ste ljuti sami na sebe jer ste pasivni.

Osoba se ponaša pasivno ili neasertivno kada tuđe potrebe stavlja ispred vlastitih. Prisjetite se koliko ste puta svoje želje stavili u drugi plan samo kako bi udovoljili partneru, djetetu, šefu... Na taj način ostalima dopuštamo da prelaze preko naših potreba i tako kršimo vlastita prava i granice.

Drugima šaljemo poruku kako ne trebaju voditi računa o nama i onome što mi želimo. To može dovesti do osjećaja uznemirenosti, nezadovoljstva sobom, potisnute ljutnje i zamjeranja drugima. S druge strane, osobe prema kojima postupamo neasertivno mogu prema nama osjećati superiornost ili osjećaj krivnje, sažaljenja i slično.

Ako ste pak osoba koja će na prijatelja vikati, nazivati ga pogrdnim imenima i reći mu da se više ne želite družiti s njime tada ste agresivni. Dakle, vlastite potrebe stavljate ispred tuđih. Na ovaj način druge osobe možemo poniziti i povrijediti te se kod njih ponekad javlja ljutnja i želja za osvetom. Odnosi koji se temelje na agresivnoj komunikaciji često nisu kvalitetni, jer jedna osoba ima moć nad drugom.

Između pasivnosti i agresivnosti stoji „zlatna sredina“ – asertivnost. Asertivnost predstavlja ravnotežu između vlastitih i tuđih potreba. Odnosi se na sposobnost izražavanja pozitivnih i negativnih misli, osjećaja i stavova na neagresivan način i bez kršenja prava drugih. Ovako vlastite želje, očekivanja i osjećaje izražavamo na jasan, iskren, pristojan i odlučan način, bez očekivanja da će biti po našem.

Asertivna komunikacija je autentična, zahtijeva aktivno slušanje i potiče dijalog. Pojedinac koji tako komunicira osjeća samopouzdanje budući da iskazuje svoju slobodu izbora i prihvaća odgovornost za vlastito ponašanje. Drugi prema asertivnoj osobi najčešće izražavaju uvažavanje te se na taj način produbljuje odnos.

Važno je naglasiti da je asertivnost potrebno svakodnevno vježbati i da se ona, kao i svaka druga vještina, može naučiti. Prvi korak je da se otkrije u kojim situacijama se ponašamo neasertivno. Zatim je asertivnost potrebno uvježbavati bilo u mašti, bilo s nekom bliskom osobom i, na kraju, pokušati ju primjenjivati u stvarnim životnim situacijama. Vjerujte, isplati se!