Nakon Hrvatske, predsjedanje Vijećem EU preuzela je Njemačka, koja je povodom toga pokrenula poseban portal na kojem se objavljuju događanja vezana uz njemačko predsjedanje ovim europskim tijelom. Tako je na tom portalu, nedavno objavljen prilog o okupljanju ministra poljoprivrede zemalja EU na neformalnom sastanku u Koblenzu, koji se pobratimio s Varaždinom, što je i spomenuto u prilogu, ali i više od toga.
Izlet u vinograd Winninger Uhlen
Na poziv njemačke savezne ministrice hrane i poljoprivrede Julije Klöckner, europski ministri poljoprivrede došli su u Koblenz na neformalni sastanak. Ministrica je sastanak priredila pod pokroviteljstvom njemačkog predsjedništva Vijećem EU-a. Dan prije, ministri poljoprivrede iz 27 država članica Europske unije bili su i na ekskurziju u Winninger Uhlen-u, jednom od najspektakularnijih terasastih vinograda u cijelom području Mosela. Smješten je između 75 i 210 metara nadmorske visine s nagibom između 50 i 70%. Tu uspijeva jedan od najboljih nasada trsova rizlinga u Njemačkoj.
Izlet je bio dio priprema za sastanak ministara, koji je bio sljedećeg dana u centru Rhein-Mosel-Halle. Na dnevnom redu za raspravu bila su pitanja koje se lekcije mogu izvući iz pandemije koronavirusa? Kako poljoprivrednu industriju i prehrambeni sektor učiniti otpornijim? I kako napredovati u uvođenju etikete o dobrobiti životinja za cijelu EU, koja nudi transparentnost o načinu uzgoja, transporta i klanja životinja? Takva bi naljepnica potrošačima olakšala donošenje odluka kada su u kupovini.
Rajna-Palatinat, vodeća njemačka vinska regija
Vinograd Winninger Uhlen nalazi se u srcu regije Rajna-Palatinat. Šest od 13 njemačkih vinorodnih regija nalazi se u glavnoj njemačkoj vinskoj regiji (Mittelrhein, Pfalz, Nahe, Mosel, Rheinhessen, Ahr) u kojoj je više od 10.000 poljoprivrednih poduzeća, koja ukupno proizvode oko 70 posto ukupne količine grožđa u Njemačkoj. U ovoj regiji postoji velika raznolikost vrsta grožđa. To su uglavnom klasične bijele vinske sorte koje se uzgajaju na oko 64.000 hektara - rizling, Müller Thurgau, Silvac i bijele burgundske sorte. Što se tiče sorti crvenog grožđa, dominira grožđe Dornfelder, a slijede ga portugalske i sorte pinot crni. Većina ih raste u terasastim vinogradima s pogledom na doline rijeka.
Putovanje „monorackom“ uz strme padine
Uzgojem vinove loze na ovim strmim padinama vina dobivaju snažan mineralni karakter. Ali to, očito, predstavlja velike izazove i vinarima. Da bi se popeli na strme padine, koriste se željeznicom poznatom kao monorack. To omogućuje uspon i do 100 stupnjeva, uz opterećenje do 250 kilograma. Tijekom berbe grožđa, sve se prenosi na ovaj način. Iako se uglavnom monorack pruga koristi za pomoć vinogradarima da se popnu - ponekad se koristi i za ministre poljoprivrede.
Dronovi nad vinogradom
Korištenje novih, digitalnih tehnologija i prednosti te tehnologije za vinare bila je glavna tema tijekom neformalnog sastanka ministara poljoprivrede EU . Jedan od primjera je uporaba dronova. U prošlosti su vinogradari morali koristiti helikoptere da bi prskali pesticidima. U budućnosti će za to moći koristiti dronove. Dronovi su tiši i manja je šansa za zračne nesreće nego kod helikoptera. Budući da dronovi mogu preciznije postupati s pesticidom, to također znači da ga vinogradari mogu koristiti manje. Uz to, zračne snimke koje snimaju dronovi pružaju informacije o stopama rasta, potrebama za gnojivom i zrelosti ili bilo kojoj bolesti među biljkama. Na taj način tehnologija dronova može povećati produktivnost.
Koblenz, 2000 godina povijesti
Koblenz nije samo jedan od najstarijih gradova u Njemačkoj, već i grad s posebno bogatom i raznolikom poviješću. Rimljani, Franci, birači i knezovi biskupi iz Triera, Francuzi i Prusi ostavili su svoj trag na gradu. Dijelovi Koblenza su mjesta UNESCO-ve svjetske baštine. Grad leži na spoju dviju glavnih rijeka, gdje se “otac Rajna sastaje s majkom Mosel” u Deutsche Ecku, ili “njemačkom kutu”, mjestu bogatom poviješću. Sa 114 000 stanovnika Koblenz je treći grad po veličini u državi Porajnje-Falačka, slijedeći Mainz i Ludwigshafen. 2011. godine u Koblenzu se održao Savez njemačkog vrta, koji je grad stavio u središte pozornosti i privukao 3,5 milijuna posjetitelja.
U zemlji Lorelei
Koblenz je usred nekih od najljepših krajolika u Njemačkoj. Oličenje je rajnskog romantizma, okružen prekrasnim riječnim dolinama, romantičnim selima, strmim vinogradima i gustim šumama. Grad je u blizini jedne od najpoznatijih njemačkih litica: Lorelei, koja se uzdiže 132 metra iznad rijeke Rajne. Njemačka mitologija kaže da bi nimfe na litici svojim pjesmama mamile brodove prema stijenama. Lorelei je izvor inspiracije mnogim autorima; Heinrich Heine posvetio joj je pjesmu.
Sjedište kolektivnog pamćenja
Koblenz je također čuvar njemačke memorije: u gradu je sjedište Saveznog arhiva, odgovornog za čuvanje i indeksiranje arhive Savezne vlade. Neki od dokumenata potječu iz vremena Svetog Rimskog Carstva (od srednjeg vijeka do 1805. godine). Federalni arhiv u svojim knjižnicama čuva 406 kilometara rukopisa, 13 milijuna slika, 1,15 milijuna filmskih rola, 75 000 plakata, 1,95 milijuna karata i 2,13 milijuna knjiga. Među fotografijama su i one legendarnog susreta Helmuta Kohla i Mihaila Gorbačova u restoranu La Redoute u Bad Godesbergu u srpnju 1989. Sovjetski čelnik prvi je put ovdje govorio o mogućem padu Berlinskog zida.
Grad za Europu i svijet
Koblenz je kozmopolitski europski grad. Grad ima osam partnerstava s gradovima slične veličine u Europi i širom svijeta. Kad je 1962. potpisan Francusko-njemački elizejski ugovor, Koblenz se pobratimio sa središnjim francuskim gradom Neversom u regiji Bourgogne-Franche-Comté. Od tada slijede dogovori o bratimljenju gradova s Haringeyem i Norwichom u Ujedinjenom Kraljevstvu, Maastrichtom u Nizozemskoj, Novarom u Italiji, Austinom u Sjedinjenim Državama i Petah Tikvom u Izraelu. Najnoviji sporazum o bratimljenju potpisan je s hrvatskim gradom Varaždinom 2007. godine.
Kao i kod mnogih aranžmana s blizancima, veza između Koblenza i Varaždina vuče na inicijativu posebno angažiranog mještanina Koblenza, Friedhelma Piepera (krajnje lijevo, slijeva - bivši varaždinski zamjenik gradonačelnika, Slobodan Mikac, bivši gradonačelnik Koblenza Joachim Hofmann-Göttig i koblenški šef za kulturna pitanja Detlef Knopp). Bio je uvjereni Europljanin i dugi niz godina radio je kao savjetnik za vanjsku trgovinu u Trgovačko-industrijskoj komori u Koblenzu (IHK). Proputujući mnoge europske zemlje preko 40 godina poslovno za IHK, želio je podržati razvoj Hrvatske nakon jugoslavenskog rata. Upravo je on inicirao prve veze. I danas još uvijek djeluje kao predsjednik grupe prijateljstva za oba grada.
Europska solidarnost tijekom pandemije
Izvorno stvoreno za potporu francusko-njemačkom pomirenju i osiguravanje mira u Europi nakon II. svjetskog rata, bratimljenje gradova danas omogućava stanovnicima da idu na razmjene, postaju prijatelji i uče jedni od drugih. To generira osjećaj europskog identiteta.
Zbog pandemije COVID-19 mnoge razmjene i aktivnosti između Koblenza i njegovih gradova partnera morali su biti odgođeni. Koblenz je pokazao solidarnost, prihvaćajući talijanske pacijente oboljele od koronavirusa u bolnici saveznih oružanih snaga. U travnju prošle godine, gradonačelnik Koblenza, David Langner, poslao je pismo solidarnosti gradovima prijateljima svog grada. Gradonačelnik Varaždina Ivan Čehok odgovorio je, „veliko hvala na podršci i razumijevanju u ovom vremenu kada se cijeli svijet bori s nevidljivim neprijateljem. Grad Koblenz i grad Varaždin partneri su koji nisu povezani samo u dobrim vremenima, već i u ovom razdoblju borbe protiv COVID-19“.
