Nikolinje i tradicija: Od jabuka i oraha do opasne šibe i lažnih "cukora"

Napisao/la: Varaždinske vijesti -
Nikolinje i tradicija: Od jabuka i oraha do opasne šibe i lažnih "cukora" Foto: ilustracija / Pixabay

Danas se slavi blagdan svetog Nikole - zaštitnika djece, pomoraca, djevojaka, siromaha, studenata, farmaceuta, pekara, ribara, zatvorenika, trgovaca, putnika te mnogih gradova širom svijeta, a među njima je i Varaždin.

Obilježavanje blagdana ovog omiljenog dječjeg sveca i našim krajevima ima dugu tradiciju. Prema riječima dipl. etnologa Tibora Martana, blagdan sv. Nikole u prošlosti je bio obilježen ophodima sv. Nikole u pratnji Krampusa i anđela. Nikola i Krampus svraćali su u ona domaćinstva u kojima je bilo male djece. Nikola je bio omotan bijelom plahtom preko koje je oblačio žensku podsuknju, lice je prekrivao brašnom i bradom od "povesma", a na glavi je imao položenu biskupsku kapu načinjenu od tvrdog papira. U ruci bi običavao nositi štap. Krampus je nosio lance, kožuh od krzna, crvene rogove i jezik te koš na leđima da u njega pokupi zločestu djecu.

- Skromnim poklonom, jabukama ili orasima, darivao je sveti Nikola djecu koja su znala moliti. U molitvama su djeci pomagali anđeli, dok je Krampus djecu plašio zvoneći lancima i prijeteći šibama. S djecom se ponekad znalo izvoditi i šale pa bi im odrasli u čizme podmetnuli lažne "cukore". U papir bombona ili kakav drugi sjajni papir zamotali bi im na kockice izrezanu sirovu repu ili bi im čizmice napunili tikvinim košticama. Djeca su mogla biti darivana i prženim šećerom u koji bi se stavilo malo sjemenki lana - pojasnio je Tibor Martan, a otkrio nam je i neka zanimljiva vjerovanja vezana uz ovaj blagdan.

- Sveti Nikola štovao se kao zaštitnik putnika i pomoraca pa je na njegov blagdan bilo strogo zabranjeno izrađivati užad te vezivati čvorove. Vjerovalo se da će čvorovi vezani na blagdan sv. Nikole popustiti baš onda kada će biti najpotrebniji. Žene toga dana nisu šivale ni prale odjeću. Vjerovalo se da će se odjeća sašivena na blagdan sv. Nikole vrlo brzo raspasti, a ona oprana na njegov blagdan uvijek svog vlasnika vući u vodu i to tako jako da bi se on mogao i utopiti – napomenuo je Tibor Martan.

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.