FOTO Na Badnjak otkrivena i zadnja fotografija na pročelju Županijske palače

Napisao/la: VV -

Na Badnjak, 24. prosinca, otkrivena je i zadnja fotografija na adventskom kalendaru na pročelju Županijske palače u Varaždinu, koju sada krase 24 dvorca, utvrde i kurije koje otkrivaju bogatu i zanimljivu prošlost Varaždinske županije.

Na Franjevačkom trgu možete „posjetiti“ dvorce Šaulovec, Bajnski dvori, Opeka, Trakošćan, Vidovec, Novi Marof, Bela I, Bela II, Klenovnik, Jalkovec, Krkanec, Jalžabet i Križovljan-grad, kurije u Čalincu i Vinici te utvrdu Čanjevo, čije smo priče već objavili.

Sada donosimo i kratke crtice o posljednjih sedam građevina, a to su utvrda Grebengrad, Stari grad u Varaždinu te dvorce Ludbreg, Seketin, Martijanec, Veliki Bukovec  i Maruševec.  

Građani u adventskom kalendaru i fotografijama vrijednih povijesnih građevina mogu uživati do kraja blagdanskog razdoblja, a mogu ih pogledati i na Facebook profilu Varaždinske županije.

Grebengrad - 18

Grebengrad je utvrda koja se prvi put spominje 1209. godine u ispravi kralja Andrije II., a smještena je iznad Lonje, na brijegu visokom 502 metra, a bila je okružena jarkom. Preko mosta dolazilo se do glavnog ulaza, koji je vodio u predvorje u kojemu je bila naprava za obranu. Uz jaku kulu, tu nalazimo i glavni dio utvrde na koji su se nadovezivali obrambeni zidovi. Od 1277. se spominje kao vlasništvo Grebenskih. Kasnije je imao više vlasnika, a posjedovao ga je i Ivaniš Korvin, zatim njegova udovica Beatrice Frankopan Korvin, a 1621. zauzeo ga je ban Nikola IX. Frankopan. Erdödy su ga koristili od 1645. sve dok u nizini 1710. nisu izgradili dvorac Novi Marof. Grebengrad su napustili i prepustili propadanju.

Stari grad Varaždin - 19

Stari grad je tvrđava u Varaždinu i jedna od njegovih najpoznatijih znamenitosti. Nalazi se na sjeverozapadnom obodu varaždinske gradske jezgre, a danas je u njoj smješten Gradski muzej Varaždin. Tvrđava se prvi put spominje u 12. stoljeću i vjeruje se da je tada bila sjedište varaždinskih župana. Krajem 14. stoljeća dolazi u vlasništvo grofova Celjskih koji je pregrađuju u gotičkom stilu. Iz tog vremena potječe središnja četverokutna kula oko koje su se izvorno nalazile drvene palisade. Veliku obnovu tvrđava doživljava u 16. stoljeću, kada je pregrađena u suvremenu renesansnu fortifikaciju.

Ludbreg - 20

Najraniji podaci o postojanju utvrde datiraju iz 1320. godine. Za vrijeme turskih pohoda preoblikovan je u renesansni kaštel. Dolaskom obitelji Batthyany dvorac je renoviran u baroknom stilu. Tada su dvorac i gospodarske zgrade bili u potpunosti iskorišteni. Početkom 19. stoljeća u dvorcu se manje boravi te počinje propadati. Nekoliko puta je preoblikovan zbog raznolike namjene. U dvorcu je, osim kapelice Svetog Križa, nezaobilaznog mjesta posjeta svakog turista, smještena i međunarodna restauratorska radionica – Restauratorski centar Ludbreg. U sklopu kapelice Sv. Križa nalazi se i stalna izložba arhivske građe te stalni postav zbirke sakralne umjetno. Ludbreški dvorac obnovljen je devedesetih godina 20. stoljeća i u njemu je danas smješten Restauratorski odjel Hrvatskog restauratorskog zavoda.

Seketin - 21

Na području Varaždin brega nalazi se dvorac Seketin. Iako se u dokumentima spominje od 13. stoljeća, karakterističan je po tornju koji je izgrađen 1888. godine. Dvorac Seketin na Gajskom vrhu jedna je od najljepših i najstarijih vinogradarskih kurija u našem kraju. Kroz stoljeća je mijenjao vlasnike, sve dok ga dvadesetih godina prošlog stoljeća nije kupio poznati varaždinski obrtnik Rudolf Puttar, koji je kupio i staru palaču Patačić u Varaždinu. Oko dvorca nalazi se manji perivoj. Dvorac je zanimljiv primjer neostilske arhitekture, sa očuvanim i održavanim interijerom

Martijanec - 22

Dvorac Martijanec (Patačić- Rauch), u ludbreškom kraju, nastaje u doba klasicizma. Perivoj oko klasicističkog dvorca Patačić – Rauch formiran je vjerojatno istodobno s izgradnjom dvorca tijekom prve polovice 19. stoljeća. Najstariji podaci o martijanečkom dvorcu datiraju iz sredine 18. stoljeća kada je u njemu živio Gabrijel Gotal, posljednji potomak Gotalovečkih, stare plemićke obitelji. Nakon njegove smrti 1740. godine vlasnici Martijanca postali su bogati grofovi Patačići, te nakon njih barun Rauch i njegovi nasljednici. Početkom 21. stoljeća dvorac se počeo preuređivati za stanovanje novoga vlasnika.

Veliki Bukovec - 23

Već u 16. stoljeću izgrađena je u Velikom Bukovcu utvrda koja je služila kao utočište okolnom stanovništvu (od turskih pustošenja). Sredinom 17. stoljeća grof Ivan Drašković pretvorio je velikobukovečki posjed u vlastelinstvo, s plemićkom kurijom u Velikom Bukovcu. Dvorac je izgrađen sredinom 18. stoljeća i bio je omiljeno obitavalište grofova Drašković. Krajem 20. stoljeća dvorac i perivoj vraćeni su obitelji Drašković koja je započela s obnovom dvorca i perivoja.

Maruševec - 24

Dvorac u Maruševcu se kao sjedište vlastelinstva obitelji Vragović spominje sredinom 16. stoljeća. Od tada pa do 20. stoljeća, njega su posjedovale razne obitelji, od kojih je svaka građevinskim zahvatima ostavila svoj trag. Prvotno nizinski burg izmijenio je Schlippenbach 1877. godine „historicističkom” obnovom dvorca i arhitektonskom dekoracijom romantičnog historicizma, a nakon njega Pongratz krajem 19. stoljeća, koji je i uredio perivoj. U dvorcu su očuvani predmeti umjetničkog obrta iz druge polovice 19. stoljeća i dio su nekadašnjeg dvorskog inventara. Romantičarska vizija dvorca u slikovitom pejzažu ovdje je provedena smještajem parka zajedno s elementima specifične parkovne arhitekture i potječe s kraja 19. stoljeća.

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

043 logo

Video galerija

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.