Zašto je 2019. bila izvrsna za varaždinske muzealce otkriva Ivan Mesek, ravnatelj Gradskog muzeja Varaždin

Napisao/la: Igor Čolaković -
Zašto je 2019. bila izvrsna za varaždinske muzealce otkriva Ivan Mesek, ravnatelj Gradskog muzeja Varaždin Foto: Ilustracija/Arhiva VV

Protekla godina u Gradskom muzeju Varaždin obilježilo je nekoliko iznimnih izložbi, kakve su bile "Povratak u Vojnu krajinu", "Od kamena do videa Brace Dimitrijevića" ili pak "Retrospektiva, izložba posvećena Radoslavu Putaru i Miljenku Horvatu." U ovoj su godini otvoreni i novi izložbeni prostori, Muzej je ponovo započeo otkup umjetnina, a značajno je povećao i vlastiti prihod, pa mr. sc. Ivan Mesek, ravnatelj Gradskog muzeja Varaždin, s pravom ističe kako je 2019. bila izvrsna godina za varaždinske muzealce.

Početak uz izložbu Varteksa

- U 2019. godinu krenuli smo s velikom izložbom koja je bila posvećena stotoj godišnjici Varteksa, koju smo naknadno, u izmijenjenom obliku postavili i u zagrebačkom Muzeju za umjetnost i obrt. Već u travnju smo imali novu veliku izložbu, o Vojnoj krajini, koja je povijesno i kulturološki važna ne samo za Varaždin, nego za Hrvatsku, pa i za Europu. Muzejska savjetnica Spomenka Težak istaknula je primjerice, da je Vojna krajina za Europu kroz tih nekoliko stoljeća bila jednako važna kao i Veliki zid za Daleki istok. Ta izložba sigurno ima potencijal da s njom gostujemo po Europi. Ove smo godine imali i retrospektivu Nenada Opačića, zatim izložbu Brace Dimitrijevića, pa izložbu Stephana Lupina, da bismo godinu završili s izložbom o Radoslavu Putaru i Miljenku Horvatu. Ova izložba je bila posvećena dvojici Varaždinaca koji su bili pripadnici grupe - Gorgona, možda i naznačajnijeg pokreta druge polovice 20. stoljeća, o kojima varaždinska publika nažalost, premalo zna. Još jedan put želim zahvaliti Institutu za istraživanje avangarde i kolekcionaru Marinku Sudcu, zanesenjaku koji je uspio prikupiti više od sto tisuća umjetnina, zahvaljujući kojem smo organizirali ovu izložbu. Ješa Denegri, poznati i cijenjeni povjesničar umjetnosti, koji je primjerice, ove godine u Beogradu otvorio i izložbu slavne Marine Abramović, na otvorenju varaždinske izložbe naglasio je kako je to muzeološki najbolje postavljena izložba u regiji u zadnjih par godina - rekao je mr. sc. Ivan Mesek, ravnatelj Gradskog muzeja Varaždin u osvrtu na ovogodišnje izložbe varaždinskog muzeja.

Novi sadržaji za muzejsku publiku

Protekle su godine posebno zapažene bile i izložbe mladih umjetnika, čiji su radovi sustavno predstavljani u salonu palače Sermage?
Te izložbe najbolje pokazuju opravdanost odluke da fuzioniramo Galerijski centar i Gradski muzej. Galerijski centar je nastojao posebno promovirati mlade umjetnike i suvremenu umjetnost, no, tom smo fuzijom dobili veći budžet, ali i ukupni potencijal da odgovorimo na izazove prezentacije suvremene produkcije. Takvu ćemo praksu nastaviti i u 2020. godini. Pritom želim posebno istaknuti da je Gradski muzej Varaždin u ovoj godini ostvario vlastiti prihod koji je za čak 50 posto veći nego 2018. godine, ali i da je naš muzej ove godine, nakon gotovo dvadeset godina, uz pomoć Ministarstva kulture i Grada Varaždina, otkupio tri izuzetno vrijedna djela. Riječ je o mramornoj steli Brace Dimitrijevića, koji je donirao dvije trećine vrijednosti te umjetnine, zatim skulpturu kiparice Božice Dee Matasić, koju planiramo izložiti kao javnu plastiku na prikladnom mjestu u gradu te rad video umjetnice Renate Poljak. Zahvaljujem mojim prethodnicima koji su osmislili i započeli izvrsne projekte, kakvi su Srijeda u muzeju, ili naš - Muzealac, za koji nam je dodijeljena nagrada za najbolji marketinški projekt u Hrvatskoj. Program Srijede u muzeju nastojali smo dodatno obogatiti i proširiti novim i publici zanimljivim sadržajima.

Postav Miljenka Stančića                              

U 2019. godini muzej je otvorio novi izložbeni prostor u Starom gradu. Hoće li takva praksa biti nastavljena i u 2020. godini?
Gradski muzej u svojim nekretninama ima ogromni potencijal koji nije do kraja iskorišten. Lupinova izložba je bila tek povod da ove godine ponovo stavimo u funkciju salon u podrumu Starog grada i da ga opremimo s vrhunskom rasvjetom. Novu smo rasvjetu postavili u cijelom dvorcu, postavili smo nove legende, a posebno mi je drago da smo u sklopu europskog projekta Living Castles, zahvaljujući novim tehnologijama, uveli suvremeni pristup našim postavima. Zahvaljujući tom projektu snimili smo pet filmova koji će publika moći pogledati na tabletima postavljenima u našem muzeju. Filmovi obrađuju teme vezane uz nekadašnje vlasnike Starog grada, zatim uz varaždinske cehove, razvoj ljekarništva, a uprizorili smo i poznatu pripovijetku Ksavera Šandora Gjalskog - Ljubav lajtanta Milića. Na taj način ostvarujemo viziju i strategiju razvoja Gradskog muzeja Varaždin do 2025. godine, kada će naš muzej obilježiti sto godina rada. U njoj smo primjerice, definirali i da ćemo u oružarnici urediti suvremeni interpretacijski centar s etnološkim postavom, koji ćemo osmisliti zajedno s našim Varaždincem, prof. dr. sc. Tomislavom Pletencom, redovnim profesorom na Odsjeku za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Silno bi me radovalo kada bi u dogovoru s Varaždinskom županijom te s općinama i gradovima uspjeli napraviti važan iskorak u prezentaciji naše arheološke baštine, koja je izuzetno vrijedna i u europskim okvirima, od špilje Vindija, vunastog nosoroga do arheološke senzacije vezane uz tumul u Jalžabetu. Moja je ideja da uredimo postav u našem muzeju, ali i da paralelno uredimo interpretacijske centre in situ, što bi sigurno bio i veliki turistički potencijal za cijelu županiju. Sljedeće godine bi trebala biti završena i projektna dokumentacija za Galeriju starih i novih majstora u palači Sermage, koja će biti preimenovana u Galeriju umjetnina. U sklopu tog projekta planiramo na tavanu palače konačno urediti i primjereni prostor u kojem bi izložili radove Miljenka Stančića, na drugoj etaži izložili bi umjetnine iz vrijedne zbirke Davora Vugrinca, a salon u prizemlju ćemo povećati kako bi tu mogli organizirati i zahtjevnije izložbe suvremene umjetnosti. Na taj bi način galerija bila još atraktivnija za posjetitelje.

U pripremi novi festival

Na konferenciji za novinare istaknuli ste ambiciozni program za 2020. godinu. Koje biste izložbe posebno istaknuli?
Svakako najveći projekt u sljedećoj godini bit će vezan uz vunastog nosoroga,koji je 1983. godine pronađen kod Ludbrega, iznimno vrijedan nalaz koji ćemo predstaviti na interaktivni način, zahvaljujući suvremenim tehnologijama. Ovoga smo mjeseca iz Amerike dobili i dataciju koja potvrđuje da je taj nosorog stariji od 20 tisuća godina. To će biti svakako kapitalni projekt našeg muzeja. U zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti postavljena je retrospektiva Zlatka Kopljara, čiji je suorganizator i Gradski muzej Varaždin. U svibnju će i varaždinska publika imati prigodu vidjeti rad ovoga, po meni, jednog od najznačajnijih suvremenih hrvatskih umjetnika. Nastavit ćemo i Dane performansa, te program s mladim umjetnicima u salonu Galerije umjetnina. Sljedeće godine, oko Jurjeva, kada su se u Varaždinu, baš oko tog datuma u 17. I 18. stoljeću, dogodila dva katastrofalna požara, planiramo pokrenuti i novi festival na temu- vatre, koji će objediniti i gastronomiju, glazbu, kazalište i moderne tehnologije. Vjerujem da će biti zanimljivo.

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

043 logo

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.