SUSRET Vladimir Gotal-Dodek sačuvao najveličanstvenije trenutke glazbenog života Varaždina

Napisao/la: Igor Čolaković -
SUSRET Vladimir Gotal-Dodek sačuvao najveličanstvenije trenutke glazbenog života Varaždina Foto: Krešimir Đurić

Bez predanog i samozatajnog rada Vladimira Gotala-Dodeka, glazbenog producenta i predsjednika varaždinske Udruge Aulos, kulturni život Varaždina u posljednjih tridesetak godina bio bi bitno siromašniji. Udruga Aulos je izdala više od 60 nosača zvuka na kojima su zabilježeni i trajno sačuvani najveličanstveniji trenuci glazbenog života Varaždina, brojni koncerti i nastupi naših vrhunskih solista, orkestara i zborova, te praizvedbe glazbenih djela skladatelja "varaždinskog kruga“, čime je ovo iznimno kulturno blago postalo dostupno širokoj publici. 

- Kada sam se 1972. godine zaposlio na Radio Varaždinu kao glazbeni urednik, uveli smo emisiju klasične glazbe s podnevnim nedjeljnim koncertom, koju smo pripremali pokojni kolega Ivan Vrbanić i ja, a u čijoj je pripremi sudjelovala i muzikologinja dr.sc. Zdenka Weber.Tonski smo snimali materijale o kojima smo izvještavali, no, kako radijski tehničari i nisu pokazivali previše volje za taj posao izvan svog radnog vremena, nabavio sam opremu i počeo sam samostalno snimati koncerte, u čemu mi je savjetima puno pomogao također danas pokojni Mladen Škalec, svakako jedan od naših najboljih ton majstora. S vremenom smo prikupili vrlo vrijedne tonske zapise, među kojima je najviše bilo onih snimljenih na Varaždinskim baroknim večerima. Pokojni maestro Vladimir Kranjčević oduševio se idejom da za jubilarne 25. Varaždinske barokne večeri, izdamo najatraktivnije festivalske izvedbe, koje su objavljene na čak 7 Compact Discova. Objavljeni su fragmenti tih izvedbi, jer je materijala naprosto bilo previše za integralnu objavu. Primjerice, naša arhiva danas sadrži više od 200 cjelovečernjih koncerata. Iako je mnoge koncerte snimao i HRT, većina koncerata ipak ne bi bila trajno zabilježena, među kojima su, na primjer i dva sjajna varaždinska koncerta Hopkinsona Smitha, jednog od najvećih lutnjista današnjice. Niz snimaka uspio sam sačuvati u svojoj privatnoj fonoteci, jer su one iz arhiva Radio Varaždina nažalost izgubljene. Do sada smo u sunakladništvu s Varaždinskim baroknim večerima izdali i javnosti predstavili dvadeset i jedan nosač zvuka s izabranim "živim“ snimkama koncertnih izvedbi koji su svakako pridonijeli brendiranju Varaždinskih baroknih večeri i grada Varaždina, kao značajnog kulturnog identiteta Europe - istaknuo je Vladimir Gotal, predsjednik udruge Aulos i nekadašnji glazbeni urednik Radio Varaždina s kojim smo razgovarali o klasičnoj glazbi i varaždinskim glazbenicima koji su ostvarili svjetske karijere.

Sačuvano iznimno vrijedno glazbeno blago

Među materijalima koji ste zabilježili ipak je najviše snimaka varaždinskih glazbenika, koji su ostvarili svjetske karijere, a ipak su rado nastupali u svom rodnom gradu?

Logično je da je najviše snimaka nastalo na koncertima Ruže Pospiš-Baldani, Nade Puttar-Gold, Vlatke Oršanić, Franje Petrušanca, Višnje Mažuran, Jurice Muraija, Josipa Klime, Rudolfa Klepača, jer su to vrhunska imena svjetske glazbe. Neki od njih, kao primjerice Nada Puttar-Gold, uopće nisu imali ni jedan nosač zvuka snimljen u Hrvatskoj. Neke od njihovih vrhunskih izvedbi izdali smo i na CD-u Vječni Orfej Varaždina, na kojoj je primjerice, i snimka Gabrijele Horvatove, rođene Varaždinke koja je ostvarila iznimnu karijeru u Pragu. Uz varaždinske glazbene umjetnike posebno sam nastojao zabilježiti što više izvedbi naših skladatelja, posebno one Ivana Padovca. U vrijeme kada sam pripremao CD s Padovčevim solo pjesmama, Padovec je bio, potpuno neopravdano, rijetko izvođen. Zamolio sam svoju kolegicu Ružu Pospiš-Baldani da otpjeva jednu od Padovčevih pjesama, što je ona prihvatila s velikim veseljem. Na tom CD-u su i izvedbe Franje Petrušanca, Lidije Horvat-Dunjko, Miljenke Grđan, Josipa Novosela, Nevena Belamarića, Darije Hreljanović i mnogih drugih. Na CD-u Biseri varaždinske klasične glazbe zabilježen je i nastup slavnog Dječjeg zbora varaždinske Glazbene škole pod ravnanjem profesora Marijana Zubera. Tako smo uspjeli trajno sačuvati to iznimno kulturno blago vrhunskih glazbenika koji su stasali u Varaždinu i koji su neizmjerno zadužili naš grad.

Popularizacija skladbi varaždinskih skladatelja

Zahvaljujući Vašim izdanjima šira je glazbena publika dobila prigodu čuti skladbe varaždinskih skladatelja, koji su ranije bili gotovo nepoznati?


Osim CD-a sa skladbama Ivana Padovca, izdao sam i dvostruki CD Leopolda Ebnera, zatim Ivana Krstitelja Vanhala, jednog od najvećih glazbenika - skladatelja svog vremena, koji je svirao s Mozartom i Haydnom, a koji je u Varaždinu proveo nepunih 10 godina kod grofa Ladislava Erdödyja. Popularizaciju djela skladatelja Varaždinskog skladateljskog kruga ponajviše imamo zahvaliti pokojnom akademiku Lovri Županoviću, čiji je rad nastavio muzikolog Ennio Stipčević. Primjerice, u varaždinskom Gradskom muzeju pronašao skladbu "Gallop“ Ivana Padovca, pisanu za varaždinski karneval 1830. godine. Snimili smo je u originalu, u izvedbi pijanistice Lee Šantek, a violinist Jože Haluza obradio ju je i za Varaždinski komorni orkestar, pa smo na nosaču zvuka objavili obje verzije.

Na Vašim su snimkama ostali zabilježeni i brojni koncerti varaždinskih zborova i orkestara, koje ste snimali u brojnim i raznim prigodama?

U fonoteci imam puno tonskih zapisa varaždinskih zborova, od VIS-a, Slobode, Vilka Jureca i Zanatlija, raznih tamburaških sastava te varaždinskih komornih sastava i orkestara. Prvo tonsko snimanje s Varaždinskim komornim orkestrom radili smo još u vrijeme dok je nosio ime Garestin, a u fonoteci čuvamo njihove koncertne izvedbe iz njihovih prvih 10 godina nastupanja. U sunakladništvu s Koncertnim uredom objavili smo i 2 CD-a Davora Bobića, čak pet diskova Anđelka Igreca, zatim Anđelka Ramušćaka, Natalije Imbrišak, Laure Vadjon. S pravom mogu reći da smo trajno zabilježili gotovo sve koji su ostavili trag u glazbenom životu Varaždina, iako imam još puno snimaka i materijala koje bi trebalo objaviti. S obzirom na moje godine i zdravstveno stanje nadam se da će to biti moguće. Ovo je posao koji zahtijeva strpljiv, uporni rad i puno vremena.

Udruga Aulos priprema i izdavanje jazz albuma

Izdanja Vaše producentske kuće ne obuhvaćaju tek ozbiljnu glazbu. Pripremate i izdanje jazz albuma?


Vjerujem da se stariji Varaždinci još sjećaju pokojnog Marija Jajetića, izvrsnog jazz pijanista. On je bio istinski jazz man. U fonoteci imam osam skladbi, od kojih je četiri skladao upravo Jajetić. To je toliko dobar materijal da svakako zaslužuje objavu. Varaždinska županija je za izdavanje tog CD-a dala dio sredstava, no troškovi su daleko veći, pa se nadam da će izdavanje Jajetićevog CD-a poduprijeti i neki sponzori, kako bi pokazali da je Varaždin imao i izvrsnih jazz glazbenika, kakav je bio Mario Jajetić. Nažalost, pogotovo u posljednje vrijeme, sve je manje sponzora koji su spremni podržati izdavanje nosača zvuka klasične glazbe. Većinu izdanja podržali su Grad Varaždin, Varaždinske barokne večeri, Koncertni ured i Varaždinska biskupija. Ponekad dobijem i potporu na natječaju Ministarstva kulture, a izdavanje nekih CD-a, kao na primjer "Josip Klima - violina“, podržale su tvrtke Ekos i MDV centar, pa i Varaždinske vijesti prigodom izdavanja prvog CD-a Ivana Padovca. U pravilu interes tvrtki za sponzoriranje takvih projekata je nažalost, slab..

Već godinama uz svake Varaždinske barokne večeri izdajete nosač zvuka. Koje izdanje pripremate za ovogodišnji jubilej Festivala?

Uz obilježavanje 50 godina Varaždinskih baroknih večeri producirali smo nosač zvuka Audio arhive Kolekcija 22, pod naslovom Hrvatski glazbeni barok - Dunja Vejzović. Album donosi izbor iz hrvatskih ranobaroknih monodijskih skladbi, pisanih uz pratnju continuo grupe u izvođenju naše operne pjevačice Dunje Vejzović, orguljaša i čembalista Alena Kopunovića - Legitina, Igora Para, koji svira kitaron, te Augustina Mršića, koji svira violu da gambu. Odabrali smo skladbe hrvatskih baroknih skladatelja Cecchinija, Jelića, Pulitija, Sponge Uspera, Lukačića i Romana. Većina Cecchinijevih i Pulitijevih skladbi uvrštenih na CD doživjele su suvremenu praizvedbu 27. rujna 1999. godine u varaždinskoj katedrali.

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

043 logo

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.