Ostati ili izaći?

Napisao/la: -

Ako se ostvare predviđanja da na nedjeljne parlamentarne izbore, po prvi put od kada se u Hrvatskoj održavaju, neće izaći ni polovica registriranih birača, onda bi to trebao biti zadnji alarm da valja mijenjati puno toga u vezi tog „festivala demokracije“, kao što se i godinama predlaže, ali malo ili skoro ništa ne čini.

Jer, iako će značajan obol (ne)odazivu dati ponovno pojačana epidemija koronavirusa, koja je bila i razlog nagađanjima čak i o odgodi izbora, ipak dobar dio razloga slabom izlasku na izbore i drugih (post)izbornih posljedica, među kojima su i očigledne nepravde, postoji od ranije. Tako je čak i Ustavni sud upozorio na „nejednaku težinu biračkog glasa“, djelomice i zbog migracija pa da valja žurno izmijeniti Zakon o izbornim jedinicama jer kandidatima iz nekih izbornih jedinica za ulazak u Hrvatski sabor treba osjetno manje glasova nego drugima, a zastupnicima nacionalnih manjina dovoljno je tek 1.000 ili 1.500 glasova!?

Od ovog upozorenja prošlo je deset godina, mijenjale su se vlade, bilo je čak i nekih obećanja, ali Zakon o izbornim jedinicama nije promijenjen čak ni u dijelu prema kojem se broj birača u izbornim jedinicama ne smije razlikovati više od +/ – pet posto, a kamoli da se izborne jedinice poslože kao logičn(ij)e cjeline, primjerice po županijama.

Za političke stranke, osobito najveće, zacijelo su još bolniji prijedlozi da se smanji broj zastupnika, i to tako da njihov broj bude proporcionalan broju stanovnika, odnosno birača. Jer, zašto bi u Hrvatskom saboru uvijek sjedio isti broj zastupnika, kada je stanovnika i birača sve manje? A kada bi broj zastupničkih mjesta počeo ovisiti o broju birača, onda bi se valjda počelo više razmišljati o provedbi ozbiljnijih demografskih mjera, odnosno kako smanjiti iseljavanja.

Od svih političkih stranaka, Most nezavisnih lista najviše se zalaže za više preferencijalnih glasova i smanjenje broja zastupnika, i to sa 151 na 120, od kojih bi se tri od devet zastupnika nacionalnih manjina biralo preferencijalnim glasovima. Radi veće uloge birača u izboru zastupnika i njihove bolje povezanosti predlaže se i mješoviti izborni model u kojem bi se polovica zastupnika birala razmjernim sustavom sa stranačkih lista, dok bi se druga polovica birala unutar manjih izbornih jedinica većinskim sustavom.

Uz sve to, već neko vrijeme, a posebno zbog koronakrize, ukazuje se na potrebu uvođenja mogućnosti dopisnog i osobito elektroničkog glasovanja. Ako želimo promijeniti način upravljanja zemljom, nužno je promijeniti način na koji se biraju vodeći ljudi pa tako i izborni sustav jer postojeći ide na ruku velikim, etabliranim strankama te potiče uhljebništvo i klijentelizam koji se pred izbore skriva svakojakim obećanjima, umjesto da se jasno veli što će se točno i kako raditi.

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

043 logo

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.