I međimurski vinari uspješni u Londonu: uz zlato 14 medalja

Napisao/la: -

Na ovogodišnjem londonskom Decantru, jednom od najprestižnijih ocjenjivanja kvalitete vina u svijetu, međimurska su vinari ponovno osvojila medalje, i to čak njih 15, što je više nego ikada do sada. Doduše, manje je to u odnosu na 22 medalje koje su dobila vina vinarija iz Varaždinske županije, ali zato među medaljama je i zlato. Tim povodom nagrađeni međimurski vinari okupili su se u vinariji Horvat, gdje im je Matija Posavec, župan Međimurske županije, čestitao na velikom uspjehu, ukazavši kako je on temelj jedne uspješne gospodarske i turističke priče.

- Više ocjenjivača i devet master sommeliera kušalo je i ocjenjivalo 16.518 uzoraka vina iz 56 zemlje.  Hrvatska je imala uspješan nastup jer su njezina vina dobila tri platinaste medalje, 11 zlatnih, 68 srebrnih i 88 brončanih te 56 preporuka. U takvoj konkurenciji dobiti zlatnu i 14 srebrnih i bronačanih medalja veliki je uspjeh za jednu regiju kao što je Međimurje, odnosno jedan njegov razmjerno mali dio. Ako uzmemo površinu i prostor na kojem su naše vinarije s Decantorom, možemo reći da je ovo područje gornjeg Međimurja zacijelo najuspješnija vinska destinacija na cijelom svijetu, naglasio je župan Posavec.

Čestitajući međimurskim vinarima na uspjehu u Londonu, ali i svima koji su tome doprinijeli, među kojima je i TZ Međimurske županije, Posavec je ukazao da iza njega stoji ogroman trud vinara i vinogradara tijekom cijele godinu, ali i suradnju s Agronomskim fakultetom, posebno kod selekcije pušipela, kao i podrška njihovoj središnjoj manifestaciji Urbanovo i cjelokupnoj ponudi koja je postala turistički proizvod.

- Sve to skupa govori da ovo područje i kraj razvijamo u turističkom smislu kako treba, a još će više doći do izražaja kada ćemo izgraditi vidikovac na Mađerkinom bregu i svjetski muzej pušipela u Štrigovi,  ukazao je međimurski župan.

Međunarodno priznata kvaliteta vina,  kako je naglasio predsjednik TZ Međimurska županije Rudi Grula, nedvojbeno je temeljna stvar, ali nije jedina u uspješnoj turističkoj i gospodarskoj priči.

- Ako se Međimurje može pohvaliti s nečim, onda je to sigurno Međimurska vinska cesta, što veli struka, ali najvažnije i gosti,  koji dolaze kontinuirano i u ovim vremenima, koja nisu laka. Toga ne bi bilo da Međimurska vinska cesta nije zaokruženi turistički proizvod, koji ima sve elemente razvijenih enoloških turističkih proizvoda, ukazao je Grula.

Prvo i osnovno, kako je rekao, vinski je krajolik koji je prekrasan.

- Da je tako, potvrdili su i međunarodni stručnjaci iz Europske asocijacije vinskih cesta koji su je pogledali i rekli da je to možda jedna od zadnjih oaza visoke bioraznolikosti vinskog krajolika. Ta bioraznolikost danas je rijetkost jer je u velikih vinskim regijama izgubljena, budući da se prešlo iz ekonomskih razloga na monokulture, što sa sobom nosi određene prednost, ali ima i mana, tako da ni ekonomski više ne daju ranije rezultate, upozorio je Grula.

No, kako je dodao, nije sve u ljepoti i bioraznolikost, koja je svjetski fenomen jer na malom prostoru, kao što je međimurska vinska regija, čiji promjer nije ni 10 kilometara, postoji više od dvadeset sorti vinove loze, što je rijetkost u Europi.

- Naša vinska cesta, osim toga, ima izuzetan kapital u ljudima. Na godišnjoj skupštini Hortus Croatia uglavnom su bili 30 i 40 godišnjaci. Nasljednici su to u obiteljima koje su ušli u vinski biznis, sve redom visokoobrazovani mladi ljudi koji unapređuju ono što su stvorili njihovi očevi. To je, kada govorimo o turizmu, također izuzetno bitno jer vinska regija nisu samo kvalitetna vina i lijepi krajolici, nego iza njih moraju stajati ljudi sa znanjem i tradicijom koji gledaju u budućnost, ukazao je Grula.

Da nema marljivih ljudi koji znaju što hoće, kako je napomenuo, ne bi bilo ni točionica koje su izuzetno uređene i više ne nude samo jednostavne degustacije, nego daju zaokružene vinske priče.

- Nadalje, tu je infrastruktura, koja je izuzetna. Do gotovo svake naše točionice i vinarije može se doći ne samo automobilom, nego i autobusom, dok u neke druge regije turisti mogu doći samo terenskim vozilom, ako i s njime, ukazao je.

Predsjednik TZ Međimurske županije posebno se osvrnuo na manifestaciju Urbanovo, koja je jako doprinijela brendiranju međimurskih vina.

- Uz Vin Istra, to je nesumnjivo vodeća manifestacija takve vrste u Hrvatskoj. Po imidžu,  organizaciji i svemu ostalom. Tu je i posebna boca za naš pušipel, jedna od najelegantnijih u svijetu. Uostalom takvih ni nema u nas, a uskoro će biti i čaša. Dio je marketinga, koji prati sve to skupa, ali ako nemate kvalitetu vina i ukupne ponude, koja je nulta stvar, onda ćete si promidžbom napraviti samo veću štetu, ukazao je Grula, čestitajući vinarima na uspjehu.

Čestitke vinarima je uputio i  načelnik Štrigove Rebernik, koji nije krio ponosna na uspjehe vinara, kojima ide sve bolje, a uskoro će dobiti i svoj hram u Štrigovi, odnosno centar pušipela o kojem je govorio  voditelj projekta klonske selekcije pušipela Darko Preiner.

web_vinari_decanter_2020_-1-0.jpg

Pjenušac vinarije Štampar Urban White exrat brut s dodijeljenih 95 bodova osvojio je zlato na Decanteru 2020 i najbolje je ocijenjeni hrvatski pjenušac. Uz ovo zlato, međimurski su vinari dobili još 14 medalja. Od toga osam srebrnih medalja, i to Sibon za pjenušac Brut 2016. (92 boda),  Lovrec za Traminac Mirisavi 2018. (92 boda), Cmrečnjak za Classic Pušipel 2019. (92 boda), OPG Hažić za Sauvignon 2019. (91 bod), Kocijan za Pušipel Classic 2019 (91 bod), Vina Horvat za Pušipel Classic 2019. (91 bod) te opet Cmrečnjak za Sauvignon 2019. (90 bodova) i Pinot Sivi 2019. (90 bodova). Broncu su osvojili Petar Kocijan za Sauvignon 2019. (89 bodova), OPG Hažić za Barrique Chardonnay 2018. (88 bodova) ,  Preiner  za Pušipel Classic 2019. (88 bodova) te vinarija Dvanajščak Kozol za Pušipel Classic 2019. (88 bodova) i Pušipel Prestige 2017. (87 bodova) i Crni Pinot 2016. (87 bodova).

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

043 logo

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.