Njemačka je svjetski prvak prvog kruga poticajnih mjera. To je očekivano, jer riječ je o zemlji s trenutno najvećim fiskalnim kapacitetom na svijetu, potencijalno većim i od SAD-a, gledano relativno, u odnosu na BDP, piše Velimir Šonje na Ekonomskom labu, napominjući da Njemačka ima značajno niži omjer javnog duga i BDP-a od SAD-a (ispod 60% BDP-a u Njemačkoj na kraju prošle godine vs. iznad 100% u SAD-u).
Šonje ukazuje da se Njemačka prema snazi mjera pokazala klasom za sebe u svim segmentima, a ponajviše u kreditno-garantnom.
-To objašnjavamo ogromnim njemačkim fiskalnim kapacitetom. Bit će interesantno vidjeti hoće li stabilizacijski fond za dokapitalizacije posrnulih poduzeća, koji je zasad „težak“ 100 milijardi eura, biti možda iskorišten i za restrukturiranje dijelova industrije u problemima. Njemačka je prije korona krize prošla kroz 18 mjeseci industrijske recesije koja je poprimila strukturna obilježja pa ne treba kriti, danas se u skupinu fundamentalno potresenih grana svrstava i posrnula perjanica – auto-industrija. Za razliku od juga Europe, gdje se državne dokapitalizacije poduzeća rade traljavo i uključuju niz ako ne koruptivnih, onda nekompetentnih radnji – pa nastaju razni Uljanici i slični slučajevi – na sjeveru kontinenta takve su se operacije do sada u pravilu provodile učinkovito. Prisjetimo se švedske intervencije u Saab kroz koju je restrukturirano cjelokupno poslovanje do razine gašenja tog jedinstvenog automobilskog brenda, ukazuje.
U nastavku daje pregled (anti)kriznih mjera po zemljama, za koji veli da ga treba smatrati preliminarnim jer su mjere mlade, a provedba gotovo nigdje još nije započela.
Njemačka
Njemački paket se zove “Štit za zaposlenike i poduzeća”. Riječ je o paketu federalne vlade. Sve regionalne vlade imaju dodatne pakete mjera. Federalni paket počiva na nekoliko stupova:
- Naknade radnicima za skraćeno radno vrijeme (Kurzarbeitergeld) i refundacija doprinosa. Ova se mjera pokazala dobrom u krizi 2009.
- Odgode poreznih plaćanja, smanjenje predujmova poreza i labaviji nadzor poreznih dužnika koji su pogođeni krizom.
- „Praktički neograničen“ limit za kredite i garantne sheme u čijoj provedbi surađuju komercijalne banke i razvojna banka KfW. Anderson i suradnici su procijenili kako je potencijalno riječ o više od 1,1 bilijun eura (dobro ste pročitali: bilijun, tisuću milijardi).
- Stabilizacijski investicijski fond kapaciteta 100 milijardi eura za dokapitalizacije posrnulih njemačkih poduzeća koja imaju perspektivu.
- Jačanje EU kohezijskih sredstava i podrška novom EU programu za suzbijanje koronakrize (Corona Response Investment Initiative). EU inicijativama posvetit ćemo poseban tekst narednih dana.
Estonija
Estonski paket pomoći iznosi 2 milijarde eura ili 7% BDP-a. Da je uvrštena, Estonija bi se u tablici našla između Nizozemske i Mađarske. Kao i u većini drugih zemalja, estonska razvojna banka Kredex ima ključnu ulogu. Kredex će odobravati jamstva za nove i reprogramirane kredite, ukupno do 1 milijarde eura. Kredex će odobriti i 500 milijuna novih kredita za radni kapital ako se uoči zastoj u kreditnoj aktivnosti poslovnih banaka, a 50 milijuna je osigurano za kreditiranje novih projekata.
U preostalom dijelu osigurat će se izdašne isplate naknada nezaposlenima do 1.000 eura, što je jednako 70% posljednje prosječne bruto plaće plus minimalno 150 eura naknade za plaćanje doprinosa čija je ukupna stopa 33% u Estoniji. Poduzetnici će za svoje radnike dobiti navedenu pomoć u slučaju pada prihoda za 30% ili više, u usporedbi s istim mjesecom 2019. Uvjet je da barem 30% radnika ne mogu više biti zaposleni zbog krizne situacije i da su poduzeća snizila plaće za barem 30% za minimalno 30% radnika. Uvedene su i naknade za prva tri dana bolovanja u razdoblju od ožujka do svibnja 2020., što će koštati 1,5 do 2 milijuna eura mjesečno. Uvedene su potpore seoskim domaćinstvima koji se uvelike bave poljoprivredom kroz 50 milijuna eura jamstava i 100 milijuna eura kredita. 3 milijuna eura troškova će se djelomično kompenzirati zbog odgoda kulturnih i sportskih događanja. Uvedena je privremena suspenzija uplata u II. mirovinski stup, odnosno doprinosa za samozaposlene osobe u prva tri mjeseca krize. PDV se neće morati plaćati do početka svibnja 2020. (odgoda).
Latvija
Povećane su naknade nezaposlenima do 75% od zadnje plaće odnosno do najvišeg mjesečnog iznosa od 700 eura (za razliku od estonskih 1.000 eura). Porezni obveznici će moći aplicirati za porezne odgode i to na razdoblje od 3 godine. U 2020. neće se morati plaćati predujmovi poreza na dobit. Altum (razvojna banka kao KfW, Kredex ili HBOR) pojačava kreditna jamstva i kreditiranje. Poduzeća u sektorima koji su pogođeni krizom moći će plaćati nižu najamninu za poslovne prostore, a uveden je moratorij na pokretanje stečajeva do rujna 2020. Na tri mjeseca se odgađa obveza podnošenja godišnjih financijskih izvješća.
Češka
Uvedene su porezne odgode, a u ugroženim poduzećima, plaćanja doprinosa također će se moći odgoditi uz 80%-tnu kompenzaciju plaća radnika. Država je zbog zadržavanja zaposlenosti osigurala 100 milijardi kruna (3,7 milijardi eura) i čak 900 milijardi (34 milijarde eura) za jamstva. Samozaposlene osobe dobivaju šestomjesečnu poreznu obustavu za plaćanje doprinosa. Proračunski deficit povećava se s za 160 milijardi CZK (na ukupno 200 milijardi kruna).
Slovenija
Uvedene su odgode plaćanja doprinosa za samozaposlene na više rata, a najdulje do kraja ožujka 2022. Uvedene su mogućnosti odgode plaćanja kredita za poduzetnike, OPG-ove i zadruge. Na raspolaganju su krediti za likvidnost malim i srednjim poduzeća u iznosu od 25 milijuna eura na 12 mjeseci, uz mogućnost produljenja razdoblja otplate. Postoje i jamstva komercijalnim bankama za kredite s niskim kamatama u iznosu od 80 milijuna eura. Izvozna banka SID ponudit će povoljne kredite u ukupnom iznosu od 100 milijuna eura za ulaganja u turizam te dodatnih 50 milijuna eura za mala i srednja poduzeća. Vlada je pozvala komercijalne banke da ponude kredite samozaposlenima. Važnu ulogu imaju i naknade za zadržavanje radnih mjesta, te naknade za osobe s nižim dohotcima i samozaposlene. Također, godišnja financijska izvješća neće se morati predavati u ožujku već u svibnju 2020. Moguće je odgoditi i plaćanje porezne akontacije na razdoblje od 2 godine.
Švedska
3 milijarde švedskih kruna predviđeno je za kreditiranje malih i srednjih poduzeća, a kreditna podrška izvoznicima povećana je s 125 na 200 milijardi SEK (oko 20 milijardi eura). Posebna kreditna jamstva uvedena su za zračni prijevoz u iznosu od 5 milijardi kruna (pola milijarde eura), od čega je 1,5 milijarda namijenjena posrnulom avioprijevozniku SAS. Odgađa se naplata poreza i doprinosa za ugrožena poduzeća. Dakle, moguć je povrat poreza za prva tri mjeseca 2020., a za daljnje mjesece slijede odgode.
Irska
Državna banka za podršku malim i srednjim poduzećima (Strategic Banking Corporation of Ireland) osigurala je 200 milijuna eura kredita s nižim kamatama. 200 milijuna eura potpore poduzećima u poteškoćama osigurala je agencija Enterprise Ireland (kao HAMAG-BICRO). Mikropoduzetnici (firme s 1-9 zaposlenih) i obrtnici će moći dobiti kredit u najvišem iznosu od 50.000 eura, što je 100%-tno povećanje u odnosu na prijašnji limit. Financiraju se bolovanja, a uvedena je i fleksibilnost kod otplate kredita.
Zaključno
Na kraju Šonje zaključuje da su mjere posvuda slične, pogotovo u dijelu odgoda ili otpisa obaveza prema državi i kreditno-garantnih shema.
-Radi se o standardnom arsenalu anti-kriznih mjera. Najveće razlike postoje kod izravnih fiskalnih učinaka. Neke zemlje su ostavile poduzetnicima da odluče hoće li otpuštati radnike, ali su takve radnike uhvatile u sigurnosnu mrežu izdašnim naknadama za nezaposlene. Druge zemlje, poput Hrvatske, odlučile su se za indirektne transfere kroz poticanje poduzetnika da zadrže radnike tako što će država pokriti dio ukupnog troška rada, navodi Šonje te napominje da će poslodavci, koji nisu izgubili perspektivu i imaju kapital, vjerojatno će žrtvovati dio na 1-3 mjeseca kako bi zadržali dobar tim.
Sličnost mjera ne čudi, naglašava, budući da se recepti uglavnom znaju, a razlike u provedbenim detaljima ne treba smatrati ključnima za učinke.
-Ključan je fiskalni kapacitet, tj. moć ili snaga učinaka, a kapacitet zavisi o prijašnjem vođenju fiskalne politike te o znanjima i političkoj ekonomiji formiranja javnih financija. Političke ideje i interesi određuju kako će se voditi politika u krizi: hoće li se ljudima doista izravno pomoći (što znači ili povećanje fiskalnog deficita ili smanjenje drugih javnih rashoda), ili će se u nedostatku znanja i hrabrosti za vođenje odlučnije fiskalne intervencije sve raditi zaobilazno i tuđim novcem, ne bi li se u javnom sektoru ponovo izbjegle promjene. Za koje nikada nije “dobro vrijeme” pa se one nikada ne dogode, zaključuje.
