Što nam nosi 2020. godina: očekuju li poljoprivrednike promjene na domaćem terenu?

Napisao/la: -

Što očekuje poljoprivrednike, što im novoga nosi 2020. kao prijelazna godina donošenja programa zajedničke poljoprivredne politike na nivou Europske unije?

Shodno tome očekuju li se i promjene na domaćem terenu, priupitali smo dr. sc. Maru Bogović mag. ing. agr., voditeljicu Službe za stručnu podršku razvoju poljoprivrede i ribarstva Područne jedinice Varaždin. Prema njezinim riječima, novo programsko razdoblje zajedničke poljoprivredne politike koje se donosi za period od 2021. do 2027. će detaljno definirati sve daljnje smjernice razvoja poljoprivrede tako i ostalih grana vezanih za poljoprivrednu proizvodnju.

- S obzirom na to da se 2020. smatra prijelaznim periodom, jedan dio provođenja definiranih mjera ruralnog razvoja će se nastaviti prema dinamici iz prethodnih godina, s predviđenim sredstvima za sljedeće programsko razdoblje kako bi se ubrzala procedura provedbe svih mjera ruralnog razvoja – navodi sugovornica Bogović.

Poboljšati i povećati poljoprivrednu proizvodnju

U sklopu nove zajedničke poljoprivredne politike koja će se tek definirati, sugovornica ističe, da sljedeće programsko razdoblje detaljno predviđa nastavak svih ciljeva koji su bili zacrtani u prethodnom programskom razdoblju od 2015. do 2020. Tako se kroz program ruralnog razvoja nastojalo utjecati na revitalizaciju, modernizaciju, povećanje proizvodnje.

- Prije svega osnovni cilj u programu ruralnog razvoja bio je poboljšati i povećati poljoprivrednu proizvodnju vezanu za sve sektore u poljoprivrednoj biljnoj i stočarskoj proizvodnji, ali isto tako modernizirati cjelokupnu poljoprivrednu proizvodnju i poboljšati sve uvjete cjelokupne poljoprivredne proizvodnje i prerade te dopunskih djelatnosti – navodi sugovornica. Dodaje da se u ovom programskom razdoblju dio tih mjera proveo, odnosno kroz natječaje koji su bili raspisani provodile su se određene mjere planiranom dinamikom.

- Od onih planiranih investicija koje su aplicirane i koje su prošle na natječaju, cjelokupno gledajući, isplaćeno je oko 40 posto sredstava. Investicije koje su završene djelomično su utjecale na poboljšanje određenih vidova proizvodnje, povećanje proizvodnje i modernizaciju, ali to nije dovoljno da bi se odrazilo na cjelokupnu proizvodnju i ponudu domaćih proizvoda na tržištu. Na žalost, još uvijek veći dio poljoprivrednih proizvoda uvozimo u odnosu na ono što proizvodimo. Nažalost u samo pet do šest proizvoda smo samodostatni: jaja, pileće meso, med, mandarine, pšenica, kukuruz i jabuke – ukazuje sugovornica.

Kroz mjere ruralnog razvoja, nastoji se i motivirati poljoprivrednike, proizvođače, mlade poljoprivrednike da zadrže svoju proizvodnju, da ju povećaju, poboljšaju te da tako što više vlastitih proizvoda imaju za vlastitu potrošnju. U novom programskom razdoblju od 2021. do 2027. planira se nastaviti s dosadašnjim mjerama. Definirane su, u strategiji daljnjeg razvoja poljoprivrede u RH, točke koje treba još popraviti, ali i ciljevi kojima se planira ostvariti daljnji razvoj. Cilj bi trebao biti i zdrav proizvod. Kroz mjeru 11 koja se odnosi na ekološku proizvodnju ulaskom u Europsku uniju 2013. smo se obvezali da ćemo do kraja ovog programskog razdoblja podići postotak ekoloških proizvođača s dva posto na osam. Tako su ekološki proizvođači, javljajući se na natječaje, dobili dodatne bodove i automatski su bili u prednosti. Cilj je, kaže sugovornica, zadovoljiti minimum koji je Europska komisija propisala u ostvarenju zajedničkih ciljeva EU tako da ne plaćamo penale. Kroz novo programsko razdoblje se planira, upravo na osnovu iskustva s prethodnog programskog razdoblja, evalvirati rezultate.

- Za sve promjene Ministarstvo poljoprivrede mora tražiti od Europske komisije odobrenje za izmjenama, ako utvrdimo da nešto nije dobro i da treba mijenjati. Valja naglasiti i da imamo određeni broj mogućnosti promjena u određenom programskom razdoblju, tako da sada radimo na evalvaciji. Nadamo se da će biti odobreno više sredstava, a krajnji cilj je proizvodnja dovoljne količine hrane i proizvodnja kvalitetnijih proizvoda - dodaje.

Manje papirologije i rad na digitalizaciji

Ono što ih veseli, kaže sugovornica, bilježe porast mladih u poljoprivredi.

- Puno je interesa bilo za mjeru 6 koja je namijenjena upravo mladima. Veseli me činjenica da mladi koji žive na selu žele i nastaviti proizvodnju koju su njihovi roditelji i djedovi započeli. Zato im treba pomoći - komentira sugovornica.

Na pitanje je li napokon dolazi vrijeme kada će se poljoprivrednici manje baviti papirologijom i evidencijama kaže da nema značajnog pomaka, ali da rade na digitalizaciji poljoprivrede.

- Proširuje se i ažurira agronet aplikacija preko koje će poljoprivrednici moći sve pratiti i preuzimati si potrebne dokumente. Trenutno se preko agronet aplikacije podnosi zahtjev za poticaje, prijavljuju se na natječaje za mjere ruralnog razvoja te se radi na tome da se sve digitalizira – navodi kao primjer sugovornica. Što se tiče ostalih evidencija, više je zakona koji definiraju što poljoprivrednik mora voditi. Novi zakon o OPG-u sada predviđa da i mali vode evidenciju preko aplikacije. Osim toga prema novom pravilniku o metodologiji praćenja stanja poljoprivrednog tla, svi poljoprivrednici moraju provoditi svake četiri godine analize tla i na temelju rezultata poduzimati daljnje korake. Što se tiče digitalne poljoprivrede, prema novom zakonu o OPG -u poljoprivrednici se upisuju u novi upisnik OPG-a. Svaki poljoprivrednik će dobiti svoju iskaznicu, odnosno novu karticu OPG-a i na temelju te kartice će se evidentirati svi njegovi podaci. Planira se da će aplikacija u potpunosti zaživjeti od sljedeće godine.

- Cilj nam je omogućiti poljoprivrednicima na neki način bolji i jednostavniji način rada. Bolje povezivanje svih koji su u tom lancu, važnost korištenja domaćih kvalitetnijih proizvoda iako nam standard ponekad to ne dopušta. Veliki broj stanovništva je još uvijek prisiljen birati između domaćih i uvoznih proizvoda koji su općenito jeftiniji, ali nadamo se da će s novom godinom i neke stvari ići na bolje – zaključuje sugovornica.

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

043 logo

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.