Posavec: Ugrozili smo ekološku ravnotežu, posljedice već dolaze na naplatu

Sve više ljudi postaje svjesno da je danas uobičajeni tzv. konvencionalni način obrade tla te uzgoja biljaka i životinja došao u slijepu ulicu. Kako bi se osigurali visoki prinosi, potrebna je sve veća količina kemijskih sredstava. Zbog toga kvaliteta tla postaje sve problematičnija, a visoki prinosi ne znače istovremeno i dobru kakvoću proizvoda. Na to je još prije stotinjak godina upozoravao vizionar dr. Rudolf Steiner, otac biodinamičke poljoprivrede, waldorfske pedagogije, antropozofske medicine, antropozofije, naglašavajući da konvencionalna poljoprivreda ima čitav niz popratnih štetnih posljedica od kojih neke ozbiljno ugrožavaju ekološku ravnotežu sredine u kojoj živimo. Što nam već dolazi na naplatu, samo ako se osvrnete oko sebe.

Na temelju činjenice da se rodna kuća dr. Steinera nalazi u Donjem Kraljevcu u Međimurskoj županiji, te da je još od 1966. godine posjećuju gosti iz čitavog svijeta, prije 13 godina osnovana je ustanova Centar dr. Rudolfa Steinera koja u svom temeljnom djelovanju ima širenje učenja dr. Steinera posebice s naglaskom na biodinamičku poljoprivredu te svim blagodatima koje iz nje proizlaze kako za čovjeka, tako i za njegovu okolinu, a posebice za zemlju koju obrađuje.

Ravnateljica Centra dr. Rudolfa Steinera, mr. sc. Dijana Posavec ističe ukoliko se želite baviti biodinamikom kroz certificiranu proizvodnju, prvi korak je ulazak u ekološku kontrolu. Nakon tri godine prijelaznog perioda izrađuje se plan prelaska na biodinamičku poljoprivredu i prolazi se proces dvogodišnje certifikacije do Demeter znaka, a to je krovna međunarodna organizacija za biodinamičku poljoprivredu. Naravno da po principima biodinamike možete uzgajati hranu u svome vrtu, za sebe i svoju obitelj, bez ikakvih certifikata, već iz svjesnosti da želite jesti svoju domaću hranu za koju znate na koji način je uzgojena.

- U biodinamičkoj poljoprivredi traži se veći angažman čovjeka, on mora pratiti ritam koji mu nameće priroda, prilagođavati se njoj i ne pokušavati je na silu i forsiranjem podvrgnuti svojim željama. Znači, osim minimalnih uvjeta koje mora zadovoljiti kako bi nabavio početno ekološko sjeme, sve ostalo proizvođači rade sami, a tu smo im mi u Centru kao stalna stručna podrška - kaže Posavec, dodajući da proizvođač hrane, odnosno poljoprivrednik, kroz svoj finalni proizvod ne odgovara samo zakonima kojih se mora pridržavati u svojoj proizvodnji, već i samom konzumentu te hrane.

- Hrana proizvedena na ovaj način nije samo nešto čime ćete napuniti želudac i utažiti glad, već je ona i lijek jer se njome daje jedna nova dimenzija kvalitete - navodi Posavec, dodajući da za razliku od konvencionalnih proizvođača hrane, pa čak i ekoloških, biodinamičari nikada ne temelje svoju proizvodnju samo na načelima prinosa po hektaru, odnosno isključivo osnovnog ekonomskog računa, već je tu prisutan i ekološki, socijalni i zdravstveni aspekt.

Danas, nakon gotovo sto godina otkako je dr. Steiner definirao temelje, kada govorimo o biodinamičkoj poljoprivredi prva reakcija ljudi je skepsa i poimanje biodinamike kao nečeg marginalnog. Međutim, kreće ekspanzija biodinamike, koja pobuđuje sve veće zanimanje, osobito među mlađim poljoprivrednicima.

- Napredne i razvijenije europske države kao što su Njemačka, Austrija, Danska, Švedska i Švicarska izuzetno cijene Steinerovo učenje te u praksi i svakodnevnom životu ljudi primjenjuju znanje, metode i vještine koje je ostavio, dok u državi u kojoj je rođen sve je još previše skromno i u povojima pa je vrijeme da i mi u Hrvatskoj konačno postanemo svjesni njegovog velikog doprinosa i iskoristimo to na pozitivan način u našu korist – kaže Posavec.

Inače, Referentni centar biodinamičke proizvodnje u svijetu Centar dr. Rudolfa Steinera centralna je i referentna instituciju za područje biodinamičke poljoprivrede u Hrvatskoj pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede.

- Od nedavno postao je i jedan od rijetkih svjetskih centara koji organizira radionice diljem i izvan zemlje i educira građane kako uzgojiti hranu bez upotrebe mineralnih gnojiva i pesticida, kako sačuvati tlo i pitku vodu, čisti zrak, ustvari kako da cijeli eko sustav ostane u ravnoteži. Što je nemoguće ako konstantno intervenirate sa mnogobrojnim kemijskim sredstvima. Da bi nakon što ste uništili tlo, išli u razne intervencije revitalizacije istog tog tla, što je začarani krug sa upitnim rezultatom - kaže Posavec.

Dodaje da s Ministarstvom poljoprivrede rade na stvaranju cjelovitog sustava koji treba pratiti biodinamičku proizvodnju – zakonodavni okvir, standarde proizvodnje, biodinamičku robnu markicu, kontrolu kvalitete i financijske potpore proizvođačima. Usko surađuju i s Agronomskim fakultetom u Zagrebu, Geotehničkim fakultetom u Varaždinu, Sveučilištem Sjever, s gradovima i županijama, a ono što im je želja u budućnosti, a to je nešto što već postoji i funkcionira u nekim europskim zemljama, inicirati stvaranje sustava za uvođenje ekološke i biodinamičke hrane u dječje vrtiće, škole i studentske menze.

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

043 logo

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.