“Držanje kokica u slobodnom uzgoju - čista utopija!” Zašto se proizvođačima ne isplati?

- Svaka čast bajkovitim natpisima o dobrobiti i uspješnosti te rentabilnosti držanja kokoši u slobodnom uzgoju, ali ipak je to utopija - tvrdi Marko Tkalčec iz Beletinca u Općini Sveti Ilija koji je počeo s uzgojem kokoši u slobodnom uzgoju, ali je nakon šest godina odustao. Za uzgoj pri kojem kokoši šeću slobodno u prirodi, “čeprkaju” i nesu “jaja iz slobodnog uzgoja”, odnosno “free range”, vlasnik OPG-a Tkalčec kaže da je zahtjevan, znatno poskupljuje samu proizvodnju jaja te je u konačnici - neisplativ.

Svoj je OPG osnovao 5. siječnja 2012. godine, nakon što je njegova supruga Štefica ostala bez posla u Varteksu.

- Bili smo skeptici prema jako razvikanim i tobože “unosnim poslovima”. Kao malo seljačko domaćinstvo koje je uvijek svaštarilo od nekoliko svinja, krmača, krava i purana, odlučili smo te domaćinske poslove kanalizirati u jedan ili dva opsega da budemo u cijelosti u tome - kaže vlasnik OPG-a iz Beletinca. Iako su ih u početku mnogi stručnjaci upozoravali na rizičnost bavljenja ovim poslom, odluka je “pala”: krenuli su u slobodan uzgoj podmadka nesilica, s namjerom prodaje na tržištu.

- Opsesivnost za nečim prirodnim usmjerila nas je da držimo nesilice u slobodnom uzgoju, a u tu svrhu uredili smo i pašnjake s visokom ogradom. Uz paralelno učenje, svesrdnu pomoć stručnjaka renomirane valionice Valipile iz Sesvetskog Kraljevca, krenuli smo u prvi odgoj sa 1300 kljunova. U suradnji sa strukom uspjeli smo odgojiti prvo jato. No, prodaja nije išla dinamikom kakvu smo očekivali. Umjesto da uspijemo uzgojene pilenke plasirati na tržište u roku 10 dana, mi smo to mrcvarili mjesec i pol dana. Tako je na kraju ispalo da su pilenke pojele same sebe. Niti je bilo zarade, niti pilenki - prisjeća se Tkalčec koji je otkrio i druge specifičnosti koje sa sobom nosi slobodan uzgoj.

- Zbog velikog prostora kretanja kokoši trebaju više energije iz hrane, koja se spravlja prema potrebama na osnovu proteina i enzima. Kako kokoši imaju izobilje ispaše, one smanjuju unos koncetrirane proteinske hrane, odnosno s ispašom unesenu koncetriranu hranu - razrjeđuju. Dakle, treba energetski pojačati proteinsku vrijednost hrane što poskupljuje proizvodnju jaja ili smanjuje količinu snešenih jaja, a tu su i ekonomski gubici na samim jajima, poput razbijenih jaja, prljavih jaja... - nabraja Tkalčec.

Zašto se proizvođačima ne isplati slobodan uzgoj kokoši i jaja čitajte u novom broju Varaždinskih vijesti...

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

043 logo

Video galerija

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.