Brojni naši radnici, ponajviše sa sjevera, moraju ostati u stranima zemljama, dok ne prođe "crvena opasnost"

Napisao/la: MGA/VV -

Zbog restrikcija oko kretanja i prelazaka granica, brojni naši radnici, ponajviše sa sjevera, prisiljenis su ostati u stranima zemljama gdje rade, sve dok ne prođe "crvena opasnost". Među njima osobito u teškoj situaciji su oni koji rade na crno, nasuprot prijavljenih, među kojima su i oni iz gospodarsko-interesno udruženje INGRA-DET, koja  okuplja 40 velikih domaćih industrijskih tvrtki s ciljem provođenja investicijskih projekata i usluga u inozemstvu, najviše u Njemačkoj.

- Naši radnici, koje te tvrtke angažiraju, odlaze na privremeni rad u Njemačku pa se nakon završetka projekta vraćaju kući. To je najstarije i najveće hrvatsko poslovno udruženje, u kojem poduzeća optimiraju svoje troškove objedinjavajući zajedničke funkcije, a istovremeno radi veličine dobivaju prednosti u nastupu na tržištu.  Trenutno je više od 2000 izaslanih radnika u inozemstvu, dok ne prođe crvena opasnost, najviše upravo sa sjevera Hrvatske. Tijekom vikenda desetak hrvatskih radnika se vratilo, određena im je samoizolacija i prema našim informacijama oni se te mjere i pridržavaju. Očekuje se njihov dolazak u Hrvatsku u vrijeme Uskrsa - poručuju iz udruženja.

U ovom trenutku ulažu se maksimalni napori i traže se izvanredne mjere za hrvatske radnike na radu u inozemstvu.

- Naši poslodavci imaju jedan zajednički cilj, a to je da radnici osiguraju što bolje uvjete. Nudimo našim radnicima dodatne modele socijalnog osiguranja, tako da imaju bolju mirovinu uz hrvatsku, kombinaciju međunarodnih mirovina i raznih drugih stupova osiguranja i na taj način pokušavamo zadržati ljude u Hrvatskoj. Cilj nam je da se naši izaslani radnici nakon odrađenog posla vrate svojim obiteljima u Hrvatsku. Izaslani radnici koji rade van Hrvatske za naše tvrtke su privremeno u inozemstvu, a u Hrvatsku se vrate sa zarađenom plaćom, ali i novim znanjima i iskustvom. U ovom trenutku posebno nam je bitno da svi oni imaju osiguranu zdravstvenu skrb i ulažemo maksimalne napore te smo u komunikaciji s nadležnim institucijama te tražimo izvanredne mjere za hrvatske radnike na radu u inozemstvu.  Ovim putem želim naglasiti kako ćemo učiniti sve da naši radnici imaju osigurane sve potrebne uvjete i nastavit ćemo apelirati prema hrvatskim institucijama. Osobno sam kontaktirao hrvatsko veleposlanstvo te sam apelirao da se uspostavi komunikacija hrvatskih nadležnih ministarstava s njemačkima kako bi se osigurao prema potrebi prihvat i liječenje hrvatskih radnika. Ovim putem želim naglasiti kako ćemo učiniti sve da naši radnici imaju osigurane sve potrebne uvjete i nastavit ćemo apelirati prema hrvatskim institucijama - ističe Zoran Andročec, direktor gospodarsko-interesnog udruženja INGRA-DET.

Nasuprot tome, problem je kod onih hrvatskih tvrtki, građana i radnika u Njemačkoj koje su izvan reguliranih sustava jer ih je teško locirati, radi neprijavljivanja boravka i rada. Oni su trenutno, nažalost, zaglavljeni, iako se godinama upozorava na problem rada na crno pa se očekuje da će ubuduće europske institucije, država i pojedinci ozbiljnije shvatiti problem.

- Ograničavanje kretanja spriječava trenutni rad na crno, ali i te ljude dovodi do problema jer praktički u stranim državama oni službeno ne postoje u evidenciji - kaže Andročec, dodajući da je situaciju nemoguće predvidjeti, a kamoli kontrolirati, ali sad nije vrijeme za paniku te da u miru rade na planiranih 100 milijuna eura investicija.

Što se tiče eventualne štete, koja je u drugom plannu, još uvijek je teško procijeniti točan iznos.

- Evidentno je da će zastoji i odgode poslova nama prouzročiti troškove plaćanja radne snage na čekanju te ostalih pratećih troškova (smještaja i transporta). Kako smo u zakonski lošijem položaju, teško ćemo ishoditi naplatu tih troškova od investitora, pa molimo razmatranje urgentnih mjera HBOR i MRMS u cilju zadržavanja radnih mjesta i podržavanjem rada izvoznih tvrtki.  Osobna procjena je da će šteta biti oko 20 posto. Ukoliko se to dogodi očekujemo i da se državni aparat smanji za 20 posto, koji je i sad prevelik. Apeliramo na smanjenje birokracije, poreza i nameta da bi se gospodarstvo ponovo postavilo na noge, kaže Andročec.

Božidar Hajsok, direktor poduzeća Oprema Pit Ludbreg je isto u sustavu INGRA- DET

-  Naši radnici su svjesni situacije, obavili smo razgovore sa svima koji kod nas rade, znaju sve mjere. Moram naglasiti i da su naši radnici većinom smješteni u Frankfurtu koji nije toliko zahvaćen, a i rade samostalno, dakle bez integriranja s njemačkim radnicima i posao se odvija normalno. Apeliramo na radnike, dali smo im preporuke i mjere opreza, ali još nismo uveli neke posebne mjere. Ipak, na stalnom smo oprezu i u kontaktu sa našim partnerima u Njemačkoj tako da je sve u pripremi. Nijedan od radnika ne pokazuje simptome, većinom se radi o populaciji do 50 godina koja nije rizična, a i svi radnici su morali proći liječničke preglede prije odlaska tako da se radi o zdravim ljudima - kaže Hajsok.

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

043 logo

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.