Veljača je jedini mjesec u godini koji se povremeno “produžuje”. Svake četiri godine dobiva 29. dan i tada govorimo o prestupnoj godini.
Iako ova godina nije prestupna, zanimljivo je zašto uopće 29. veljače postoji...
Problem koji traje dulje od kalendara
Razlog postojanja prestupne godine leži u astronomiji. Zemlji je za obilazak oko Sunca potrebno približno 365,2422 dana, a ne točno 365. Budući da kalendar ne može imati “četvrtinu dana”, taj se višak mora nekako nadoknaditi.
Rješenje je jednostavno: svake četvrte godine dodaje se jedan dan – 29. veljače – čime se prosječna duljina kalendarske godine izjednačava s astronomskom. Bez tog dodatka, kalendar bi svake godine “kasnio” oko šest sati, a nakon nekoliko stoljeća proljeće bi započinjalo usred zime.
Nisu sve četvrte godine prestupne
Iako se često kaže da je svaka četvrta godina prestupna, to pravilo ima iznimke. Prema gregorijanskom kalendaru, koji se danas koristi u većem dijelu svijeta:
godina je prestupna ako je djeljiva s 4
nije prestupna ako je djeljiva sa 100
jest prestupna ako je djeljiva s 400
Zato je, primjerice, 2000. bila prestupna, ali 1900. nije, iako su obje djeljive s 4. Ovim se pravilom dodatno smanjuje razlika između kalendarske i stvarne Sunčeve godine.
Zašto baš veljača?
Veljača je najkraći mjesec još od rimskih vremena. U ranom rimskom kalendaru godina je započinjala u ožujku, a veljača je bila posljednji mjesec i često se koristila za “ispravke” duljine godine. Kada je u 16. stoljeću uveden gregorijanski kalendar, logično je bilo da se dodatni dan zadrži upravo u veljači.
Tako je 29. veljače postao simbol prestupne godine – rijedak datum koji se pojavljuje otprilike jednom u četiri godine.
Koliko je rijedak 29. veljače?
Datum 29. veljače pojavljuje se u prosjeku 97 puta u 400 godina, što znači da je značajno rjeđi od bilo kojeg drugog datuma u kalendaru. Ljudi rođeni toga dana službeno imaju rođendan svake četvrte godine, iako ga u praksi obilježavaju 28. veljače ili 1. ožujka u neprestupnim godinama.
Statistički gledano, manji je broj ljudi rođen 29. veljače nego bilo kojeg drugog dana u godini, upravo zbog njegove rijetkosti.
Mala korekcija s velikim posljedicama
Iako jedan dodatni dan djeluje neznatno, prestupna godina ključna je za funkcioniranje modernog kalendara. Bez nje bi se poljoprivredni ciklusi, godišnja doba i vjerski blagdani postupno pomicali, stvarajući kaos u planiranju vremena kakvo danas poznajemo.
Prestupna veljača podsjetnik je da kalendar nije savršen sustav, već kompromis između ljudske potrebe za redom i prirodnih zakona svemira.
