Vrhunsko muziciranje s Varaždinskim komornim orkestrom i violinistom Aleksandrom Ivićem

| 6.12.2015. u 21:12h | Objavljeno u Društvo

Drugi koncert sezone Varaždinskog komornog orkestra održan 6. prosinca u Velikoj koncertnoj dvorani HNK u Varaždinu pod umjetničkim vodstvom violinista Aleksandra Ivića rezultirao je još jednim sjajnim zajedničkim muziciranjem. Publika je ovajput mogla uživati u djelima Wolfganga Amadeusa Mozarta, Johanna Sebastiana Bacha te Carla Nielsena i Dmitrija Šostakoviča Dva stavka za gudački oktet, op. 11.. Koncert je izravno prenosio III. program Hrvatskog radija.

Aleksandar Ivić četiri je puta dosad preuzimao umjetničko vodstvo Varaždinskog komornog orkestra, i uz to nastupio kao solist. Ovajput koncert je otpočeo Mozartovim trećim Divertimentom u F-duru, K. 138, napisanim u Salzburgu koji počinje dvodijelnim Allegro stavkom punim životne radosti, slijedi drugi stavak Andante koji donosi dašak melankolije, a u trećem stavku, Presto, Mozart se poigrava tehnikom kanona, obogaćujući zaigranost tračkom ozbiljnosti.

Koncert za violinu, gudače i continuo u E-duru, BWV 1042 J ., S. Bacha odabrao je iz razloga što počinje s trodijelnim stavkom Allegro, u kojemu se najviše ističe motiv uzlaznoga dur-trozvuka. Drugi stavak je Adagio u kojemu violina solo donosi izražajnu lirsku melodiju, a završni Allegro assai je oblika ronda, u kojemu se glavna tutti sekcija ponavlja pet puta, razdvojena četirima epizodama u kojima briljira violina solo.

Na repertoaru se našao i Carl Nielsen jedan je od najvažnijih i najslobodoumnijih danskih skladatelja iz generacije na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, a u odabranoj Maloj suiti, op. 1, šarmantnim komadom za gudače karaktera serenade skladatelj se oslanja na skladbe za gudače Mozarta i Griega.

Ruski skladatelj Dmitrij Šostakovič (Petersburg, 12/25. rujna 1906. - Moskva, 9. kolovoza 1975) jedan je od najutjecajnijih glazbenika bivšega Sovjetskog Saveza. Pisao je i scensku i filmsku glazbu, a prva izvedba njegove diplomske skladbe, Prve simfonije u f-molu, op. 10, koja je 12. svibnja 1925. bila je izravno prenošena na radiju iz Velike dvorane Lenjingradske filharmonije. Na krilima toga uspjeha nastala su i Dva stavka za gudački oktet, op. 11, Preludij i Scherzo koje je odabrao Ivić kao gost VKO-a, jer Scherzo je i prema skladateljevom mišljenju bio najbolje djelo koju je dotada napisao.