U budimpeštanskom Muzeju lijepih umjetnosti održana je međunarodna znanstvena konferencija „The Hunyadi and the Corvin family“ u organizaciji Instituta za mađarska istraživanja, a pod visokim pokroviteljstvom Ministarstva ljudskih resursa Mađarske.
Na konferenciji su sudjelovali istraživači iz zemalja, čija je povijest imala značajan utjecaj na Hunjadije i Korvine: Albanije, Češke, Hrvatske, Italije, Poljske i Mađarske. Istraživači i predavači govorili su o postupku utvrđivanja porijekla Hunjadija, organizaciji mađarsko-turske granice krajem 15. stoljeća, odnosu Skanderbega i Jánosa Hunyadija (hrv. Janko Hunjadi, u narodnim pjesmama prozvan i Sibinjanin Janko), srednjovjekovnoj i današnjoj spomenici dinastije Hunjadi i novčanoj reformi Matije Hunjadija.
Dvodnevnu konferenciju otvorio je ministar ljudskih resursa prof.dr. Miklós Kásler, dok je Republiku Hrvatsku, odnosno Ministarstvo kulture i medija RH, predstavljala dr. sc. Vesna Pascuttini Juraga, pročelnica varaždinskog Konzervatorskog odjela koja je održala prezentaciju pod naslovom "Hrvatsko-mađarska prisutnost i aktivnosti Ivanuša Korvina", koja govori o poveznici obitelji Korvin u Hrvatskoj.
Institut za mađarska istraživanja bavi se već neko vrijeme utvrđivanjem genetike dinastije Hunjadi i identifikacijom posmrtnih ostataka kralja Matije Korvina.
Prema trenutnom stanju istraživanja, poznata je genetika sina i unuka kralja Matije, odnosno Ivanuša Korvina i Kristofora Korvina, te je na temelju toga započelo identificiranje zemnih ostataka Matije Hunjadija iz kostiju sačuvanih u kosturnici u Székesfehérváru.
Sve to se radi kako bi jedan od dominantnih vladara mađarske nacije i europskog srednjeg vijeka mogao ponovno počivati u dostojnoj grobnici, koja će se kasnije podići u Székesfehérváru, kao nacionalni panteon, odnosno kako bi se mogle otkloniti stoljetne neizvjesnosti oko teorija o podrijetlu obitelji Hunjadi.
