Bobić uoči praizvedbe u HNK: "Ciklus Međimurske legende počeo sam pisati još 2000." Foto: Ilustracija

Bobić uoči praizvedbe u HNK: "Ciklus Međimurske legende počeo sam pisati još 2000."

Igor Čolaković | 17.3.2021. u 18:02h | Objavljeno u Društvo

Na trećem koncertu glazbene sezone u HNK u Varaždinu, večeras u 19.30 sati, na kojem će uz Orkestar Mladih Glazbenika pod ravnanjem Matije Fortune nastupiti sopranistica Evelin Novak, solistica Berlinske opere, bit će praizveden ciklus solo pjesama Međimurske legende za sopran i simfonijski orkestar skladatelja Davora Bobića.

- Riječ je o izboru najljepše ostavštine međimurskih narodnih pjesama "Zakaj si grlica smrt želiš", "Vu pšenici", "Mura", "Ljubav se ne trži", "Znaš ti gol ub kaj je došel". Djelo je nastalo na inicijativu istaknutih djelatnika u kulturi, nažalost prerano preminuloga Zorana Brajše, glavnoga urednika kulture radijskoga programa HRT-a i međimurske sopranistice Ljiljane Labazan, a posvećeno je našoj iznimnoj sopranistici Evelin Novak, inače mojoj bivšoj učenici na varaždinskoj Glazbenoj školi. Ciklus Međimurske legende za sopran i simfonijski orkestar počeo sam pisati početkom 2000. godine, kada sam dovršio klavirski izvadak. Unatoč brojnim pokušajima djelo nije dosad naišlo na svoju praizvedbu, a prerana smrt Zorana Brajše 2010. godine prekinula je rad na orkestraciji posljednjeg, petog stavka istoimenog ciklusa. Zato sam tek 2020. godine revidirao i dovršio orkestralnu partituru. Najizvođeniji stavak u inačici za glas i glasovir ”Mura” bio je s velikim uspjehom praizveden povodom Dana državnosti 30. svibnja prošle godine, na koncertu ispred zgrade zagrebačkog Hrvatskog narodnog kazališta. Solist je bio tenor Tomislav Mužek, koji je nastupio uz Orkestar opere HNK u Zagrebu pod dirigentskim vodstvom maestra Nikše Bareze. Izvedba je polučila ogroman uspjeh. Inače, ovaj ciklus sastavljen je od pet poznatih međimurskih pjesama od kojih su tri odabrane iz notne ostavštine Florijana Andrašeca, a dvije su preuzete iz Zbornika međimurskih pjesama Vinka Žganca - rekao je skladatelj Davor Bobić s kojim smo razgovarali i o albumu Amidi, ali i biblijskim temama kao trajnom nadahnuću.

Povratak “nacionalnim“ temama

Ciklus solo pjesama Međimurske legende bit će praizveden nakon što ste nedavno objavili sjajan album Amida, na kojem su uvrštene Vaše kompozicije nadahnute Starim zavjetom. Znači li to da se ponovo vraćate “nacionalnim“ temama?

- Moglo bi se reći. Skladbe uvrštene na ovaj album izvedene su 25. studenoga 2018. godine na autorskom koncertu u Velikoj koncertnoj dvorani Blagoje Bersa zagrebačke Muzičke akademije, koji je održan u povodu mog 50. rođendana, a koji je bio posvećen odlasku u mirovinu Njene Ekscelencije Zine Kalay Kleitman, veleposlanice Izraela u Zagrebu. Skladbe s tog albuma izveli su Zagrebački solisti, uz koje su nastupili i članovi komornog zbora Odak Camerata, koji je vodila Jasenka Ostojić. U kompoziciji Jephta solistica je bila sopranistica Klasja Modrušan, moja kći Ruta Bobić imala je violonistički solo u skladbi Koraci kroz Yad Vashem, a tenor Marko Antolković i sopranistica Antonia Dunjko bili su solisti u skladbi Amida, gdje je narator bio poznati osječki glumac Ivan Čačić, koji je narator bio i u mojoj kantati Jerihon. Skladbu Amida, koja je bila praizvedena na Osorskim glazbenim večerima 2018. godine, posvetio sam 70. godišnjici države Izrael. Jephtu sam skladao 2009. godine, a ta je kompozicija za glas i gudače najveći uspjeh ostvarila u Beču, gdje ju je praizvela Hrvatska komorna filharmonija, koja je nastupila pod ravnanjem Marije Ramljak. Djelo je tada postiglo veliki uspjeh, no kasnije je nekako zaboravljeno i nije se izvodilo nekoliko godina. Zato je prva skladba na ovom nosaču zvuka upravo Jephta, poznata biblijska priča koja je nadahnula i velikog Georga Friedricha Händela. Na CD je uvrštena i moja kompozicija Koraci kroz Yad Vashem, djelo koje je također imalo veliki uspjeh i koje se često izvodi, te Amida, molitvena kantata za naratora, soliste,zbor, gudače i udaraljke, koje je najkompleksnije djelo na ovom CD-u. S tom, najintimnijom židovskom molitvom zaokružen je taj moj opus posvećen Židovima i židovskoj kulturi, s kojim sam se intenzivno bavio punih 15 godina. Sada se ponovo vraćam na hrvatske teme i nacionalnu glazbenu baštinu i zato mi je posebno drago da su skladbe koje sam posvetio židovskoj kulturi sada i trajno zabilježene na ovom CD-u, koji je sigurno u rangu mog prethodnog albuma Symphoneo, koji je nagrađen Porinom. Album Amida sljedeće ćemo godine sigurno prijaviti za tu diskografsku nagradu. Ovakav, homogeni autorski album je danas prava rijetkost, pa već i stoga skladbe s ovoga nosača zvuka imaju posebno mjesto u mom skladateljskom opusu - istaknuo je ovaj poznati hrvatski skladatelj.
Biblijske teme kao trajno nadahnuće

Biblijskim temama posvetili ste godine skladateljskog rada. Što Vas je privuklo upravo temama iz Starog zavjeta?

Stari zavjet mi je oduvijek bio zanimljiv, no slušajući nadahnute propovijedi bivšeg pastora Darka Kovačića, koji je fasciniran starim Izraelom, i mene su sve više intrigirale starozavjetne teme, koje su za svakog umjetnika nepresušno, trajno nadahnuće. Imao sam tu sreću da sam dva puta posjetio i Izrael, gdje sam imao priliku bolje upoznati i povijest Židova, a posebno duboki dojam na mene je trajno ostavio posjet Yad Vashemu. Nova vrijedna saznanja o židovskoj kulturi dobio sam 2008. godine, kada je upravo Izrael bio zemlja-partner Varaždinskih baroknim večerima. Veze koje sam tada ostvario kao ravnatelj toga festivala nastavljene su, pa je u Varaždinu u posljednjih desetak godina gostovao niz izvrsnih glazbenika i ansambala iz Izraela. Veza koju smo ostvarili s Veleposlanstvom u Zagrebu je i danas vrlo živa. Zato sam bio posebno dirnut kada sam primio pismo Njegove Ekscelencije Ilana Mora, koji mi je nedavno, nakon što mi je dodijeljena nagrada Udruge za vjerske slobode, uputio prekrasno pismo s iskrenim čestitkama. Najveći skladatelji u povijesti glazbe, od Verdija i njegovog Nabucca, Salome Richarda Straussa, Simfonije psalama Igora Stravinskog, do Arnolda Schönberga ili Arthura Honeggera nadahnuće su pronalazili upravo u biblijskim temama. Stari zavjet ima tako snažnu poruku i dramaturšku dubinu, pa je sasvim razumljivo da je tisućama godina neiscrpno vrelo umjetničkog nadahnuća, ne samo u glazbi, nego i u drugim umjetnostima. U njemu sam i sam prepoznao teme iznimno duboke i dojmljive, koje su me inspirirale, stoga ću im se jednoga dana sigurno ponovo vratiti. Volio bih naime, jednoga dana uglazbiti i psalme, to će biti posebni izazov kojemu ću se posvetiti s velikom radošću i entuzijazmom.

Označeno u