Slasni kolači, francuska salata, purica s mlincima, odojak: je li blagdansko prejedanje istina ili mit? Foto: Ilustracija/Pexels

Slasni kolači, francuska salata, purica s mlincima, odojak: je li blagdansko prejedanje istina ili mit?

Tatjana Zoka | 26.12.2021. u 15:33h | Objavljeno u Društvo
Ljekarne VŽŽ

Činjenica je da svi obožavamo slasne kolače, ukusnu sarmu, francusku salatu, šunku, sireve, odojak, puricu s mlincima… Popis je zapravo beskonačan, jer blagdanski stol i ukusne delicije obilježje su blagdana, međutim, upravo taj stol, zabave i okupljanja kriju zamke radi kojih poprilično često dolazi do prejedanja, isprobavanja i trpanja u sebe nezdravih zalogaja s bezbroj kalorija, koje čašice viška pa čak i 'repeta' ukusnog ručka (jer, zašto ne, Božić je samo jednom na godinu).

Upravo to teško odolijevanje kušnjama tada dovodi do suvišnih kilograma, posebice kod žena koje su tome sklonije, zatim osjećaja tromosti i nadutosti, a da bi već par dana nakon posezali za brzinskim dijetama od kojih se tada očekuje čudo u vrlo kratkom vremenu, baš kao i za detoksikacijskim programima kako bi očistili svoje tijelo i organizam od svih "nezdravih“ zalogaja.

pexels-tim-douglas-6210898.jpg

Svi znamo da je teško odoljeti toplini doma, ukusnim finim obrocima i provođenju vremena s najmilijima, ali ipak, važno je da jedete u granicama normale i razumno. Prejedanje apsolutno za nikog nije dobro i šteti cijelom organizmu jer mu pruža stres, osjećaj nemoći i umora, a istovremeno svojim organima zadajete duplu količinu posla jer moraju razgraditi svu tu hranu koju ste unijeli u sebe. Dakle, narušavate svoj svakodnevni i uobičajeni dnevni ritam te istovremeno povećavate mogućnost brojnih zdravstvenih rizika poput dijabetesa, hipertenzije, a može doći i do konstipacije (zatvora). Hrana je zasigurno jedna od najsnažnijih ovisnosti, a to posebice dolazi do izražaja za vrijeme blagdana, kada se, pogotovo posljednjih godina, sve više pretjeruje u količinama, a prednost se daje visokokaloričnoj hrani, kolačima i poslasticama. Jer ovo zasigurno nije vrijeme kada će bilo tko pomisliti na ikakve dijete, naprotiv, zimski mjeseci karakteristični su za nakupljanje kilograma, što u konačnici dovodi do pretilosti i mnogih zdravstvenih problema. 

Zanimljiva je činjenica da ljudi uvijek jedu više kada su u društvu drugih. Tada, potreba za hranom dolazi najviše upravo iz razloga i želje da se uklopite u skupinu u kojoj se nalazite, pa čak i toga da jedete previše zbog dosade, stresa, umora, napetosti… Procjenjuje se da je čak 75% prejedanja uzrokovano emocijama, a istovremeno možete unijeti čak do 28% više kalorija kada jedete u društvu, nego kad ste sami. Jasno, nikako ne želite kvariti bilo kakvu zabavu, a produkt toga je da jedete samo kako bi se drugi osjećali ugodnije. Ovdje je najvažniji karakter i ono što vi sami odlučite da je najbolje za vas, bez obzira na to što drugi rekli. Nemojte se ustručavati uživati u svemu, ali uz dozu granice te normalnih obroka i porcija.

Blagdane vežemo uz ukusne delicije koje ne jedemo često, ali - iako je vrijeme uživanja, važno je ne pretjerati!

christmas-tree-6883263_1280.jpg

BOGAT STOL – (PRE)NATRPAN ŽELUDAC

Veliki izbor blagdanske hrane zaista ne znači da morate isprobati sve što je pripremljeno, a čak i ako se odlučite na to – jedite pametno. Napunite tanjur malim količinama, nemojte ga pretrpati te prestanite jesti čim osjetite sitost i kada više niste gladni. Time ćete izbjeći probleme s probavom, a istovremeno razaznati želju od stvarne potrebe. Jedite polako jer mozgu je potrebno oko 20 minuta da shvati da je želudac pun, a uvijek kraj sebe držite čašu vode kako biste smanjili osjećaj gladi. Pokušajte sami sebi stvoriti u glavi sliku da su blagdani prilika i za druženje, pa između zalogaja uživajte u razgovorima s obitelji i prijateljima, a alkohol svakako smanjite na najmanju moguću količinu jer u kombinaciji s hranom dobivate samo dodatne kalorije. Dakle, ključ svega je da jedete svjesno i sami prepoznate znakove kada ste siti.

ŠTO IZBJEGAVATI, A ŠTO NE

Zimske večeri mnogima su najljepši dio božićnih praznika, kada uz omiljenu dekicu uživate u odličnim filmovima i hmm, hrani i čaši omiljenog vina. Ipak, nakon cjelokupnih dana bogatih ogromnom količinom namirnica, ovo je nešto što biste zaista morali izbjeći. Jednako tako, majoneza u francuskoj salati neizostavan je i obavezan dio blagdanskog stola, a poslastica je koja obiluje masnoćama pa pripazite na količinu koju pojedete ili je zamijenite zdravijom alternativom poput jogurta ili svježeg sira. Uvrstite u meni bogate salate poput one od graha, kiselog zelja, krumpir salate, klasične zelene salate koje su bogate vlaknima i antioksidansima i daju osjećaj sitosti, a time ćete istovremeno smanjiti unos nepotrebnih kalorija. Kada su u pitanju kolači, kod pripreme pokušajte koristiti što više zdravih sastojaka poput suhih šljiva, badema, oraha, brusnica, datulja, smokvi.

NE SPAVAJTE ZIMSKI SAN! 

Kraći zimski dani, manje sunčeve svjetlosti i unutrašnji sat u ovim mjesecima glavni su razlog zašto se traži hrana s više masti i ugljikohidrata, što uz manje kretanja i tjelesne aktivnosti može povećati unos i do 200 kalorija više nego inače. Jasno je da je ženama koje su sklonije lakšem dobivanju kilograma ovo dobitna kombinacija za muke i jad nakon blagdana. Ne zaboravite, obavezno se krećite – već i lagana šetnja na svježem zraku dovoljna je da se osjećate bolje i da budete zadovoljniji sobom (pa čak i ako ste pojeli više od planiranog). Na kraju svega, ne treba se odreći svega i ne uživati, važno je samo pronaći ravnotežu i ostati dosljedan sebi uz dozu granice kako bi sačuvali ono najbitnije - svoje zdravlje.

Označeno u