Primarijus Spomenka Kiđemet-Piskač: Moždani udar može se spriječiti! Foto: OBV

Primarijus Spomenka Kiđemet-Piskač: Moždani udar može se spriječiti!

Varaždinske vijesti | 10.2.2024. u 08:03h | Objavljeno u Društvo

U povodu nedavnog Dana crvenih haljina, koji se u Hrvatskoj obilježava od 2019. godine prvog petka u veljači, o moždanom udaru i zašto je on češći kod žena nego muškaraca, razgovarali smo s doc. prim. dr. sc. Spomenkom Kiđemet-Piskač, specijalisticom neurologije iz Opće bolnice Varaždin.

U Hrvatskoj 2022. godine moždani udar doživjelo više od 12 tisuća ljudi

Moždani udar u svijetu godišnje doživi oko 15 milijuna ljudi, a umire oko šest milijuna. Prema statističkim podacima za 2022. godinu, u Hrvatskoj je od moždanog udara oboljelo 12 do 13 tisuća ljudi, a umrlo ih je gotovo šest tisuća, od čega je više od 60 posto žena.

– Moždani udar je treći po redu uzrok smrti, odmah nakon srčanog udara i malignih bolesti, no moždani udar kod jedne trećine oboljelih ostavlja određeni invaliditet i zbog toga je jedan od vodećih uzroka invaliditeta u odrasloj populaciji – rekla je liječnica Kiđemet-Piskač i dodala da je 2023. godine u varaždinskoj bolnici bilo 490 osoba koje su doživjele moždani udar, a 56 posto su bile žene. Smrtnost je također veća u ženskoj populaciji, a najviše žena obolijeva u dobi od 31. do 50. godine života.

Kako ističe, žene imaju sve rizikofaktore za nastanak moždanog udara kao i muškarci, a to su hipertenzija, šećerna bolest, pušenje i povišene masnoće u krvi, međutim, žene imaju i specifične rizike moždanog udara.

Faktori rizika i simptomi

– Estrogenski status povećava rizik od moždanog udara. To prati žene od ulaza u prvu menstruaciju, dolazi do pojačanog lučenja estrogena, razvija se i kod trudnoće, a to su rizični čimbenici za nastanak pretjeranog zgrušavanja krvi, što može dovesti do moždanog udara. Dodatno, žene iz različitih razloga, kao što su bolesti jajnika, moraju uzimati oralnu kontracepciju, kao i lijekove s povećanom koncentracijom estrogena. To sve samo po sebi nije rizično, ali u kombinaciji s drugim rizikofaktorima kao što su pušenje, pretilost ili povišeni tlak, itekako je značajan rizikofaktor za nastanak udara kod žena – pojasnila je liječnica.

Ističe potom koji su rizični faktori na koje ne možemo te one na koje možemo utjecati. Ne možemo utjecati na dob, spol, genetsko nasljeđe, rasu i podatak o ranijem moždanom udaru, no svakako možemo utjecati na stanja poput hipertenzije, srčane aritmije, poremećaja lipida, suženja vratnih krvnih žila i dijabetes, kao i na životne navike koje uključuju pušenje, pretilost, lošu prehranu, tjelesnu neaktivnost, alkoholizam, konzumiranje droga, stres i drugo.

Kako navodi Kiđemet-Piskač, žene često zanemaruju sebe i na prve znakove moždanog udara ne reagiraju, nego imaju preča posla oko obitelji ili nekog drugog i prekasno se obraćaju liječnicima.

– Simptomi moždanog udara na slikovit se način opisuju krilaticom GROM: govor, razumijevanje govora, oduzetost jedne strane tijela, a „m” znače minute koje su važne kod moždanog udara – navodi.

Jedinica za liječenje moždanog udara

Kada je u pitanju liječenje moždanog udara i njegovih posljedica, varaždinska liječnica ističe da je Opća bolnica Varaždin u tome vrlo uspješna, zahvaljujući Jedinici za liječenje moždanog udara na Odjelu neurologije.

– Prošle godine na Dan crvenih haljina, zahvaljujući Varaždinskoj županiji, otvorili smo kompletno novu jedinicu za liječenje moždanog udara, koja zaista na jedan specifičan način, sukladno svim smjernicama europskih društava za liječenje moždanog udara, zbrinjava naše pacijente i već se vide rezultati i napredak otkad smo počeli liječiti pacijente. Zahvaljujući potpori Županije i Ministarstva zdravstva, mi na Odjelu, uz vrhunske liječnike i sestre, sada imamo zaposlene fizioterapeuta i radnog terapeuta – rekla je Kiđemet-Piskač i dodala da se nekad samim liječenjem ne može puno napraviti, međutim minute poslije udara i sama rehabilitacija od iznimne su važnosti.

– Budimo svjesne da je svaka od nas podložna nastanku moždanog udara, reagirajmo na vrijeme, prepoznajmo simptome koje nam tijelo šalje, ali još važnije – djelujmo na rizikofaktore promjenom stila života i liječenjem bolesti koje dovode do moždanog udara jer moždani udar se može spriječiti! – poručila je za kraj neurologinja Spomenka Kiđemet-Piskač.

Ponosan na Jedinicu za liječenje moždanog udara je i ravnatelj Bolnice Damir Poljak, koji je zahvalio liječnicima, medicinskim sestrama i terapeutima, odnosno svim djelatnicima Odjela neurologije na predanom radu. Zahvaljujući njihovim nastojanjima da slijede pozitivne trendove i sve ono što se kvalitetno radi u Hrvatskoj i svijetu, godinu dana nakon otvaranja Jedinice već se vidi veliki napredak u liječenju moždanog udara u varaždinskoj Bolnici, poručio je ravnatelj.