Predrag Ciglar: Odlazak na plac najbolji je način za provesti primjerice subotnje prijepodne

N.P. | 18.2.2018. u 12:20h | Objavljeno u Društvo

Gradska tržnica je i u 2017. godini nastavila s organizacijom tradicionalnih manifestacija od kojih su neke bile i u jubilarnom izdanju. Tako je jedan od najznačajnijih svakako bio “Certificiranje prodavača na tržnici” (oznaka Proizvodi hrvatskog seljaka), dok su “Varaždinski sejem” i “Najkumica” prošle godine doživjeli svoje jubilarno deseto izdanje.

Mjesto susreta i dobrih emocija

- Naši posjetitelji već su navikli da je kod nas živo i veselo, a tematskim manifestacijama želimo ponuditi onu “vrijednost više”, da kupnja ne bude samo kupnja, već doživljaj, da plac bude mjesto gdje mogu isprobati domaće proizvode, upoznati zanimljive ljude, i na kraju – probati finu hranu i dobro se zabaviti. Manifestacije se organiziraju uglavnom u proljeće i jesen, nekoliko puta mjesečno. Njima komuniciramo zdrave vrijednosti, podižemo ekološku svijest, potičemo ljude na kupnju domaće hrane i promoviramo plac kao kultno mjesto koje čuva tradicionalne običaje i kulturu pregovaranja, susreta i dobrih emocija - istaknuo je direktor Gradske tržnice Predrag Ciglar.

Možda ne najvažniji, ali svakako najveseliji događaj bio je tradicionalni “Dan placa” koji je obilježen sredinom rujna, a na kojem je više od 20 ekipa sudjelovalo na natjecanju u pripremi kotlovine.

Pokrenuli su i suradnju s brojnim udrugama, te obrazovnim institucijama s kojima rade zajedničke projekte, s ciljem da educiraju mlade naraštaje o tržnici, njihovoj ponudi, ali i vrijednostima. Tako su u suradnji s Udrugom Medenjak imali zanimljivu akciju povodom Dana planeta Zemlje “Priroda je IN, plac je IN, mislimo Green”, kojom se željelo ukazati na štetnost povećane potrošnje plastičnih vrećica. Također, sa Srednjom strukovnom školom i Gospodarskom školom organizirali su radionicu prirodne kozmetike te uskrsnih ukrasa gdje su kuhali zimnicu, sarmu i pekli kestene, a sve u cilju promocije sezonskih lokalnih proizvoda i njihove dostupnosti na varaždinskom placu.

- Sve manifestacije su bile dobro posjećene i smatramo ih uspješnima. Uspješne su ne samo zbog posjećenosti, već zato jer smo se prilikom organizacije uvijek trudili povezati s lokalnim udrugama, dati prostor malim proizvođačima, te u što većoj mjeri uključiti djecu i mlade. Mnogo tih manifestacija bilo je u humanitarnom tonu, pa smo na kraju godine prikupljenim sredstvima nabavili dvoja kolica za prijevoz rodilja, te ih donirali varaždinskom rodilištu - rekao je direktor Gradske tržnice, dodajući da je poslovanje tržnice u 2017., kao i trenutačno, u okviru planiranoga, te se očekuje pozitivan poslovni rezultat.

- Točne brojke znat ćemo nakon izrade konačnog završnog obračuna za 2017. godinu - napomenuo je.
Inače, i ove sezone Gradska tržnica bila je suorganizator “Adventa u Varaždinu” na postavljanju i održavanju klizališta te organizaciji programa na Kapucinskom trgu

- Broj klizača bio je približno isti kao i prošle godine, no posebno nas je razveselio sve veći interes škola i vrtića za grupnim posjetima. Ugodno nas je iznenadio i velik interes za školu klizanja koju je tijekom zimskih školskih praznika pohađalo čak dvjesto djece. Unatoč neidealnim vremenskim uvjetima, zadovoljni smo brojem klizača. Klizanje je jedan od najatraktivnijih sadržaja Adventa, a odaziv škole klizanja jamči da nam klizača neće manjkati niti idućih godina. Za doček Djeda Mraza odabrali smo trenutno najpopularniju pjevačicu za djecu i mlade, Miu Dimšić. Od ostalih izvođača, birali smo one koji će stvoriti božićnu atmosferu na Kapucinskom trgu i biti ugodna zvučna pozadina za klizače i sve posjetitelje koji su došli uživati u ugostiteljskoj ponudi - istaknuo je Ciglar.

Novi sadržaji u 2018.

Ova godina nastavit će se s već tradicionalnim manifestacijama kao što su “Certificiranje prodavača na tržnici” i “Varaždinski sejem”, a novost je obilježavanje 15. godišnjice izgradnje novog ruha tržnice. Tržnica kakvu znamo danas, izgrađena je 2003. godine te je nakon otvorenja u funkciju puštena Mliječna hiža i natkriveni dio.

- U planu je i pokretanje časopisa “Varaždinski plac” koji će izlaziti nekoliko puta godišnje i pokrivati aktualne teme. Zasad je još u začecima i ideja je da glavni protagonist u časopisu bude lik kumice koja će u svakom izdanju ponuditi savjet, recept ili ispričati anegdotu s placa. Časopis će biti besplatan, a prvo izdanje planiramo podijeliti upravo na obilježavanju 15. godišnjice novog ruha tržnice - otkrio nam je Ciglar, najavivši i skoro otvorenje novog gablec bara u sklopu Cvjetnog placa.
Nakon obnove tržnice 2003. godine kontinuirano se ulagalo u uređenje prostora i objekte tržnice čime je ona postala jedna od najuređenijih i najmodernijih tržnica u zemlji.

- Posjećenošću smo zadovoljni, no upravo svim navedenim manifestacijama i svim drugim opisanim projektima nastojimo ju održati i još povećati. Želimo približiti tržnicu i mlađim generacijama koje možda nisu toliko sklone odlasku na plac. Nastojimo svoje nedostatke pretvoriti u prednosti jer iako trgovački lanci imaju cjelodnevno radno vrijeme i besplatna parkirališta, mi imamo certificirane prodavače i bogatiju ponudu, dok su cijene sezonskih proizvoda uvijek povoljnije nego u trgovinama. Osim toga, odlazak na plac znači biti na svježem zraku, upijati pozitivnu 

Ideja o radu poslijepodne nije u potpunosti odbačena

S obzirom na navode tome da bi Gradska tržnica mogla raditi i poslijepodne, direktor Ciglar istaknuo je kako je problem u ponudi koju bi plac mogao pružiti kupcima poslijepodne - Većina naših prodavača ujutro prodaje na placu, dok poslijepodne rade na svojim gospodarstvima. Mali OPG-ovi teško se mogu organizirati kako bi svojim proizvodima bili prisutni na placu i tijekom poslijepodneva. Svjesni toga, proveli smo anketu kako bismo vidjeli tko bi od prodavača eventualno želio i mogao raditi poslijepodne. Prema rezultatima, približno 30 posto ispitanih izjasnio se za rad poslijepodne, s time da neki od njih ne bi radili svakodnevno, već primjerice jednom ili dva puta tjedno. Taj postotak i nije zanemariv, stoga rad poslijepodne kao ideja, barem u neke dane u tjednu, nije u potpunosti odbačen - dodao je.

S obzirom na navode tome da bi Gradska tržnica mogla raditi i poslijepodne, direktor Ciglar istaknuo je kako je problem u ponudi koju bi plac mogao pružiti kupcima poslijepodne

- Većina naših prodavača ujutro prodaje na placu, dok poslijepodne rade na svojim gospodarstvima. Mali OPG-ovi teško se mogu organizirati kako bi svojim proizvodima bili prisutni na placu i tijekom poslijepodneva. Svjesni toga, proveli smo anketu kako bismo vidjeli tko bi od prodavača eventualno želio i mogao raditi poslijepodne. Prema rezultatima, približno 30 posto ispitanih izjasnio se za rad poslijepodne, s time da neki od njih ne bi radili svakodnevno, već primjerice jednom ili dva puta tjedno. Taj postotak i nije zanemariv, stoga rad poslijepodne kao ideja, barem u neke dane u tjednu, nije u potpunosti odbačen - dodao je.