U organizaciji varaždinskog komunalnog poduzeća Parkovi d.o.o. i Javne ustanove Priroda Varaždinske županije, u utorak, 5. rujna u Tehnološkom parku u Varaždinu održan je okrugli stol posvećen zaštiti i očuvanju vegetacije na varaždinskom Gradskom groblju, koje je istaknuto kao zaštićeno prirodno i kulturno dobro.
Izazov sušenja vegetacije, posebno zelenih zidova tuja koji su simbol ovog groblja, postao je sve izraženiji tijekom posljednjih godina.
Na okruglom stolu su predstavljeni rezultati analiza zdravstvenog stanja tuja koje provodi poduzeće Urbani šumari, a stručnjaci su zajedničkim snagama nastojali identificirati korijene ovih problema i ponuditi potencijalna rješenja te preporuke za njihovo prevladavanje.
Sudionici rasprave, uključujući predstavnike Parkova i Javne ustanove Priroda Varaždinske županije, kao i stručnjake iz Hrvatskog šumarskog instituta, Fakulteta šumarstva i drvne tehnologije, Geotehničkog fakulteta u Varaždinu, Ministarstva poljoprivrede – Područne službe za stručnu podršku, Sekcije za urbano šumarstvo Hrvatskog šumarskog društva, Konzervatorskog odjela u Varaždinu Ministarstva kulture i medija, Centra za zaštitu bilja Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu i Prirodoslovnog odjela Gradskog muzeja u Varaždinu, podijelili su svoje stručne uvide i iskustva.
Zaključno, u okviru okruglog stola je istaknuto kako sušenje tuja na varaždinskom groblju nije posljedica prisustva samo jednog štetnika ili bolesti, već kompleksna kombinacija različitih čimbenika. Bolesti i štetnici su samo sekundarna pojava, radi oslabljenog vitaliteta, uslijed nedostatka oborina i loših uvjeta staništa, koji su se dodatno pogoršali povećanjem frekvencije korištenja groblja i mehanizacije na groblju, kao i pogoršanja klimatskih uvjeta.
Posebno je kao uzrok lošeg stanja zelenila na varaždinskom groblju naglašena izrazita zbijenost i izrazito loša kvaliteta tla koje nema humusne tvari koja bi trebala hraniti biljku. Korijenje raste u teškim uvjetima, okruženo grobovima, grobnicama, stazama i sličnim elementima groblja. Apsorpcijski korijen koji ima funkciju upijanja vode i hranjiva iz tla nalazi se mjestimično na svega 2 cm ispod razine tla.
Najčešća razina rasprostiranja apsorpcijskog korijena na varaždinskom groblju ne prelazi petnaestak cm, što je iznimno plitko i vrlo zabrinjavajuće. Sušenju tuja značajno pridonose i radijacije topline od nadgrobnih uređaja na groblju, kao i korištenje groblja općenito jer na njemu biljke ne rastu u uvjetima kako bi to bilo u prirodi ili nekom parku.
Recentno slabije zdravstveno stanje tuja na groblju i njihovo mjestimično odumiranje dodatno je katalizirano promjenama klimatskih uvjeta, tj. njihovim pogoršanjem u smislu temperaturnih ekstrema (pogotovo toplih zima) i značajnog pogoršanja oborinske raspodjele i velikih perioda suša.
Neke od preporuka za sanaciju i unapređenje postojećeg stanja odnose se na poboljšanje stanišnih uvjeta postupcima koji uključuju aeraciju, izmjenu tla, malčiranje i optimizaciju navodnjavanja, što bi trebalo doprinijeti poboljšanju fiziološkog stanja tla pa i biljaka, čime bi one postale otpornije na štetnike. Stručnjaci su upozorili i na promjene klime te da vrste tuja koje su na groblju sađene prije 200 i više godina kao vrsta nisu prilagođene uvjetima u kojima one sada rastu.
Naime, američka (zapadna) tuja (Thuja occidentalis) dolazi iz vlažnih i hladnijih područja SZ Amerike, tj. iz područja velikih jezera sa sjevernoatlantskom vlažnom klimom. S obzirom da već danas toj vrsti tuje koja prevladava na groblju ne odgovaraju klimatski uvjeti, posebno zabrinjavaju očekivanja budućih povećanja temperatura i ostalih klimatskih pokazatelja koji uvelike odstupaju od doba kada je Herman Haller osnovao varaždinsko groblje te su se stručnjaci složili da je potrebno razmišljati o zamjenskoj vrsti za tu lokaciju.
- Ovaj okrugli stol označava važan korak prema očuvanju vrijednog zelenila varaždinskog Gradskog groblja i potvrđuje vrijednost multidisciplinarnog pristupa i zajedničkog rada stručnjaka kako bi se sačuvala ta važna kulturna i prirodna baština - naglasili su iz Parkova.
