KAKO DALJE “Pametna” Sveučilišta će iskoristiti prednosti virtualnog svijeta, “uspavani” neće opstati Foto: Ilustracija/Pixabay/FOI

KAKO DALJE “Pametna” Sveučilišta će iskoristiti prednosti virtualnog svijeta, “uspavani” neće opstati

IHR/Varaždinske vijesti | 5.11.2020. u 20:00h | Objavljeno u Društvo

- Sveučilišta se mijenjaju pod utjecajem pandemije koronavirusa. Neka će tu situaciju iskoristiti da vode u procesu digitalne transformacije, a Sveučilišta koja sada “spavaju” ili čiji su čelnici u “kuli bjelokosnoj” priliku gube vrlo brzo. Oni koji se neće mijenjati zaostajat će sve više i sve brže, a mnogi će tako i ugroziti svoj razvoj, pa i opstanak – smatra prof. dr. sc. Blaženka Divjak s varaždinskog Fakulteta organizacije i informatike (FOI).

Svoje viđenje načina na koji će Sveučilišta funkcionirati te kako će općenito visoko obrazovanje izgledati u budućnosti raspravljali su inozemni panelisti i ugledni međunarodni znanstvenici - Ivica Crnković (Chalmers University of Technology & University of Gothenburg, Sweden), Lourdes Guàrdia (Open University of Catalonia, Spain), Mladen Vouk (North Carolina State University, USA) i Enrique Mu (Carlow University, USA) - u sklopu panel rasprave “Universities of the Future”, koju je u sklopu ovogodišnjeg CECIIS-a moderirala bivša ministrica znanosti i obrazovanja prof. dr. sc. Divjak.

Budućnost u kombinaciji nastave

Pandemija koronavirusa izuzetno je ubrzala proces digitalizacije sveučilišta. Dok su mnoga Sveučilišta u Hrvatskoj u proljeće ove godine na online nastavu doslovno prešla preko noći, u svijetu barem već 20 godina postoje eminentna sveučilišta koja su u potpunosti online, poput Open University London ili Open University of Catalonia.

- Online nastava može biti nekvalitetna i privremena i takvu jednostavno treba odbaciti nakon što pandemija posustane. Međutim, može biti i zanimljiva, kvalitetna i planirana na duge staze kao samostalna ili kao ujedinjena s nastavom uživo. Ako se na online nastavu gleda tako, onda je ona budućnost i prilika te može poslužiti kao katalizator kvalitete – istaknula je prof. dr. sc. Divjak.

Iako je pretpostavka da će se nakon pandemije koronavirusa većina naših Sveučilišta ipak vratiti veći dio aktivnosti uživo, ona “pametna” iskoristit će prednosti online nastave.- Si

gurna sam da povratka “na staro” u klasičnom smislu modela „kreda i ploča” ili powerpoint prezentacija koje se vrte, više neće biti. “Pametna“ Sveučilišta će najbolje iz virtualnog svijeta ostaviti u funkciji i iskoristiti za unapređenja kvalitete nastave te raditi u tzv. mješovitom ili hibridnom modelu – smatra prof. dr. sc. Blaženka Divjak i dodaje kako je sada pravi trenutak da sveučilišta iskoriste priliku za razvoj i ulazak u “društvo najboljih”.

50458316721_b19d0f4711_h.jpg

- Naravno da će se dalje razvijati alati za online učenja, ali oni su drugorazredni. U prvom planu je nova vizija Sveučilišta i jasna ideja što se želi postići i kako. Na primjer da se žele privući najbolji studenti iz srednje i istočne Europe, uz pomoć digitalnih tehnologija se može osigurati potpora za kvalitetnu nastavu, suvremene studijske programe i dobro okolinu za studiranje (fizičku i digitalnu). Međutim, bez dobrog profesora, vizije koju predvodi Uprava te potpore koju daje okolina to se neće dogoditi – upozorava prof. dr. sc. Divjak i dodaje kako je socijalna komponenta u učenju neprocjenjiva te ju treba osigurati i u modelima učenja koji su hibridni i onima koji su pretežno online.

- Upravo je to jedan od naglasaka s kojim smo se svi složili na panel diskusiji. Tehnologija je instrument za promjenu modela učenja i poučavanja, ali je sekundarna i treba podržavati kvalitetno poučavanje i dubinski pristup učenju. Naglasak treba biti na tome kako studenti uče, a ne kako nastavnici poučavaju. Studenti traže više interakcije i metoda rada koje su pogodne za online okruženje, pa je trening nastavnika posvuda nužan jer se često na Sveučilištima ne poklanja pažnja nastavničkim kompetencijama, već samo istraživačkim. Stoga potpore za nastavnike i studente trebaju biti dostupne na svim fakultetima kako bi se podigla kvaliteta poučavanja i relevantnost onoga što se uči i kako se uči. Podizanje razine kvalitete nastave uz pomoć tehnologije treba biti strateški cilj Sveučilišta bez obzira hoće li nakon pandemije nastava biti pretežito uživo ili online – naglasci su s održane panel diskusije.

Kočnice - kratkovidne Uprave?

Prof. dr. sc. Divjak ističe kako najveći problem online nastave u Hrvatskoj nije oprema.

- Za opremu svi imaju dovoljno novaca, samo ga treba usmjeriti na prave stvari. Najveći problem su educirani profesori i mudra Uprava. Tamo gdje toga nema svi novci za opremu su bačeni u vjetar. Dakle, prvo ljudi, a onda strojevi – upozorila je prof. dr. sc. Divjak koja ističe kako je FOI, po tom pitanju, u dobrom položaju jer ima kvalitetne ljude te su relativno dobro opremljeni, a po kvaliteti online nastave sigurno su vodeći u Hrvatskoj, a ne zaostaju ni za dobrim fakultetima u svijetu.

50458487572_a8461e8223_k.jpg

- To nije slučajno jer smo cijeli rujan imali edukacije nastavnika, organizacijske pripreme i nabavku opreme kako za nastavnike tako i za studente koji nemaju svoju opremu i mogu je posuditi na fakultetu. Nažalost, Uprava Sveučilišta u Zagrebu, kao i uprave većine Sveučilišta u Hrvatskoj, je kratkovidna i bez vizije, usmjerena isključivo na osiguravanje svoje koristi i koristi svojih lojalnih podanika. Doista je žalosno da na razini Senata nije organizirana niti jedna rasprava o nastavi na Sveučilištu u vrijeme pandemije, niti se planira budućnost. Posljednje strategije su donesene 2014. godine, za vrijeme prethodnog rektora i Uprave. Ali zato rektor ima vremena i novaca da tuži svoje studente i profesore – ustvrdila je prof. dr. sc. Divjak.

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.
Povezani članci