Kako do solarnih elektrana u poljoprivredi, koje donose višestruke prednosti

vv | 8.3.2023. u 18:00h | Objavljeno u Društvo
Ljekarne VŽŽ

Postavljanjem panela na zemljištu za daljnju obradu ostaje dostupno više od 70 posto tla, dok se za stočarstvo ovaj postotak penje i na 90 posto

Kako izgledaju agro-solarna postrojenja, koje su sve prednosti i mogućnosti ovog inovativnog rješenja za poljoprivrednike te kako iskoristiti njihov golemi potencijal tek su dio informacija koje donosi prvi priručnik o agro-solarstvu u Hrvatskoj, a koji je dostupan na stranicama www.agrosolarstvo.hr.

U suradnji s profesorom Milanom Mesićem s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, priručnik su izradile tvrtke Neoen i Ires ekologija, a vrijedan doprinos u njegovu nastajanju dali su i brojni zavodi za prostorno uređenje.

Kombinirajući dvije važne proizvodnje, poljoprivrednih kultura ili stočarstva te obnovljive električne energije, agro-solarstvo donosi višestruke prednosti: pod zaštitom solarnih panela poljoprivredne kulture zaštićenije su od prekomjerne topline, hladnoće i sunčevog oštećenja lišća i plodova, čime se povećava prinos određenih usjeva i vlažnost tla je veća. Nadalje, vlasnici parcela ostvaruju dodatne prihode najmom svog zemljišta.

rsz_21_benefiti_uzgoja.jpg

Postavljanjem panela na zemljištu za daljnju obradu ostaje dostupno više od 70 posto tla, dok se za stočarstvo ovaj postotak penje i na 90 posto, ovisno o tehnologiji i kulturama ili životinjama koje se uzgajaju. Važna je poruka iz priručnika da se u zakonodavstvu taj broj ne ograničava na preko 75% jer se time može dovesti u pitanje isplativost takvih projekata.

-Agrosolari ne samo da koriste zemljište na održivi način, nego i pomažu u povećanju zaliha najnezamjenjivijih resursa potrebnih za život– hrane, vode i zelene energije. Agrosolarstvo vidimo kao priliku za nova ulaganja u poboljšanje poljoprivredne produktivnosti te smanjenje rizika od elementarnih nepogoda za poljoprivredne kulture.   dvostruku zelenu budućnost – u poljoprivredi i u proizvodnji obnovljive električne energije, objašnjava Ivan Strunje, voditelj razvoja poslovanja u Neoenu, koji namjerava izgraditi prvi agrosolarni projekt od 10 MW u Hrvatskoj u industrijskoj zoni u Dragaliću.

Mario Mesarić, direktor Ires Ekologije dodaje da su agrosolari iz perspektive očuvanja okoliša i biološke raznolikosti odlično rješenje, osobito u kontekstu rastućih opasnosti od klimatskih promjena.

-Agrosolari omogućuju odmicanje od tradicionalnog natjecanja u korištenju zemljišta prema novoj paradigmi koja se temelji na sinergiji između poljoprivrede i obnovljive energije. Udruženje OIE HGK snažno podržava razvoj agrosolarnih elektrana te vjerujemo da je to najbolji način za postizanje značajne proizvodnje obnovljive energije Hrvatskoj, veli Marija Šćulac Domac, direktorica Sektora za industriju i održivi razvoj HGK.