U Hrvatskoj smo posljednjih godina postali svjesni da raditi klasični posao uz prosječnu plaću možda nije uvijek najbolje rješenje kako sebi osigurati zadovoljavajuća primanja. Nema sumnje, troškovi života iz godine u godinu rastu, a visina plaće puno se sporije diže na takvim poslovima, pogotovo ako ste uvijek kod istog poslodavca.
Zbog toga neki dodatnu zaradu traže u svoje slobodno vrijeme, dok se drugi odlučuju prijeći na slobodni rad s klijentima, putem paušalnog obrta. A jedno od rješenja kako podići svoje prihode svakako je i sezonski rad.
U Hrvatskoj se sezonci uglavnom bave turizmom. Traženi su kuhari, konobari, sobari pa i vozači taksija, kao i svi oni koji su spremni zabavljati inozemne goste, od animatora i vodiča do pjevača i instruktora.
Potražnja za radnicima koji su spremni doći odraditi sezonu je velika. Za neka radna mjesta dobro će vam doći pismo preporuke, no za mnoga će vam biti potrebna tek dobra volja i spremnost naporno raditi.
Što je najbolje, zarada na takvim radnim mjestima je obično viša od prosječne plaće, jer i vaš poslodavac dobro zarađuje zahvaljujući turističkoj potražnji. No, sezonski rad ima i svoje nedostatke, zbog čega je malo tko spreman karijeru graditi na ovom principu radnog odnosa.
Odlična zarada u klimatski ugodnom okruženju
Bilo da se odlučite raditi sezonski u turizmu ili u poljoprivredi, čekaju vas primanja koja su u pravilu značajno veća od onih na koja možete računati uz klasične poslove. Naravno, neka radna mjesta su bolje plaćena od drugih, no najčešće se radi o prihodu većem od 1.500 eura, a katkad i iznad 3.000 eura, s tim da vam je kod mnogih poslodavaca riješeno i pitanje stanovanja.
Odlično je kod sezonskog rada i to što se sve odvija u klimatski ugodnom okruženju, najčešće na hrvatskoj obali. Doduše, nećete imati mnogo vremena za izležavanje na plaži pa čak ni za uživanje u noćnom životu. No, svakako će te se nadisati čistog zraka i biti na lokaciji na kojoj bi voljeli biti mnogi građani naše zemlje.
Pozitivno je kod sezonskog rada i to što stječete iskustvo koje dobro dođe ako poželite raditi u inozemstvu. Naime, turistička zanimanja tražena su i u zapadnoj Europi, a pomaže vam i to što kod radite usput učite strane jezike. To znači da vam se može otvoriti u budućnosti mogućnost ostvarenja još boljih prihoda, pod uvjetom da ste spremni okušati sreću negdje daleko od Hrvatske.
Težak rad i potreba za razumnom potrošnjom novca
Sezonski rad ima i ponešto loših strana. Kao prvo, dok traje sezona odmora jednostavno nema. Malo koji poslodavac će vam dati slobodan dan sve dok turisti ne odu s hrvatske obale, odnosno sve dok posao vezan uz poljoprivredu ne bude u potpunosti završen.
To u pravilu znači rad više od 10 sati svakog dana, katkad po velikoj vrućini, što bi mogao biti šok nekom tko je navikao raditi na Internetu, u udobnosti svog doma. Razina stresa također zna biti prilično visoka, a kolege se obično mijenjaju iz godine u godinu pa je konstantan izazov s njima se uskladiti.
I da, primanja su iznadprosječna, no sezona u najboljem slučaju traje od travnja do rujna, s tim da je na vrhuncu samo u srpnju i kolovozu. To znači da ćete možda pola godine odlično zarađivati, dok ćete ostatak vjerojatno imati problem pronaći dodatne prihode. Za nekog tko ne zna razumno raspoređivati novac i sklon je brzoj potrošnji onog što zaradi to bi itekako mogao biti problem, jer novac će presušiti već tijekom zime.
Dakle, sezonski rad je svakako zanimljiva opcija kako doći do značajnih prihoda, pogotovo ako ste trenutno nezaposleni. No, dugoročno dolazi i uz određene izazove te nije lako cijelu karijeru provesti radeći dio godine od jutra do mraka, a dio godine nemati nikakvog posla. Zato poslodavci imaju konstantan manjak sezonskih radnika i moraju ih uvoziti iz inozemstva, budući da ovaj tip posla definitivno nije za svakog.
