Etnolog Martan o uskrsnim običajima: Domaćice kuhale "mrzletinu" i šunku, pekle gibanicu...

J.Š./ Varaždinske vijesti | 4.4.2021. u 14:17h | Objavljeno u Društvo

Hrvatski uskrsni običaji dio su hrvatske tradicije. Uz slavlje Uskrsa razvili su se brojni običaji poput vazmenog bdijenja, uskrsnih krijesova, bojanja pisanica, odlaska na uskrsnu misu i pjevanja uskrsnih pjesama, a kako se Uskrs slavio u našem kraj i u čemu je posebnost naših običaja te koliko su se običaji do danas održali pitali smo etnologa Tibora Martana.

Pripreme za Uskrs

Kao što je svima poznato pripreme za Uskrs započinjale su građenjem vuzmice, odnosno uskrsnog krijesa, a taj običaj njeguje se i dalje u našem kraju.

- Vuzmica se gradila na brežuljku kako bi tijekom gorenja bila što dalje vidljiva, a gradila se oko debljeg i nekoliko metra dugačkog kola, zabijenog u zemlju. Gradila se od rožđa, granja voćaka, kukuruzovine i borovnice te su vuzmicu gradili seoski mladići i djeca - kaže Martan, dodajući da je tradicija nalagala i to da se uz pripremu vuzmice u danima pred Uskrs obavila i kupovina nove odjeće koja se nosila na uskrsnoj procesiji.

- U kupovinu se išlo na sajmove u petak pred blagdan Cvijetnice, a to je petak koji je poznat u narodu pod nazivom žalosni petak - navodi Martan. Na Cvjetnu nedjelju u crkvi se blagoslivljalo grančice drijenka koje su se po povratku iz crkve zaticale za krovne grede kako bi štitile kuću od udara groma. U prvoj polovici Velikog tjedna obavljali su se poljoprivredni poslovi, a rad na zemlji prestao je u podne na Veliki četvrtak. Tijekom mise večernjice na Veliki četvrtak vezala bi se užad zvona te ona više ne bi zvonila sve do predvečerja Velike subote.

- Umjesto zvona tih dana se koristila drvena naprava, škrebetaljka, koja je prilikom okretanja proizvodila škrebetave zvukove - objašnjava Martan. Dodaje i to da su na Veliki petak žene za odlazak u crkvu odijevale žalosnu nošnju koja je podrazumijevala spamuknu rubaču, crni fortun glotenjak, surku, rubac končenjak ili deblju peču. Božji grob u crkvi čuvali su vatrogasci u svečanoj odori. Veliki petak i Velika subota bili su strogo posni dani. U subotu je započinjala priprema hrane za Uskrs. Domaćice su kuhale mrzletinu i šunku, pekle gibanice, klale perad i kuhale i bojale jaja u pisance. Pisance su ukrašavale starije žene uz pomoć lišća peršina, voska ili tehnikom struganja. Na Veliku subotu ujutro održavao se blagoslov ognja na kojem se palila guba te se tako sveti oganj nosio doma i stavilo u peć.

- Istog dana prije mise večernjice održavala se svečana procesija na koju se uz barjake, takozvani baldahin, nebo, odnosno Presveti Sakrament nosilo i Vuzmeka, kipić uskrslog Isusa. Djevojke su za ovu prigodu odijevale svečanu narodnu nošnju ili nešto od nove odjeće kupljene na žalosni petak - kaže Martan.

Običaji na Uskrs

Rano ujutro na Uskrs odlazilo se paliti vuzmice, vuzmenke ili vuzmenjake. Tada je mladež uz vuzmicu pjevala, pila i priređivala skroman obrok zvan vuzmek, a djeca su preskakivala vatru. Za vuzmek su priređivana pečena jaja na masti u koja se ponekad dodavalo i malo mesa, a nakon toga slijedila jutarnja uskrsna misa na kojoj se blagoslivljalo jelo.

- Za blagoslov su domaćice priredile i u košari u crkvu donijele: suhi buncek, komad šunke, jaja i pogaču zvanu vrtanj ili maslenjača. Nakon mise crkvom je išao šikuter s košarom te prikupljao hranu kojom će se iza Uskrsa počastiti težaci u župnikovom vinogradu, goricama. Svi članovi obitelji trebali su blagovati posvećeno jelo, a mrvice i ostatke tog jela trebalo je spaliti u peći. Mlađe žene, snahe, odnosile bi na misu poldanicu pisance svezane u rupčiću te ih nakon mise darivale svojim krsnim zetićima - objašnjava Martan, dodajući da se u manjim naseljima naše županije i dalje njeguje većina tih običaja.

U nastavku etnolog Martan navodi i neke od tradicionalnih recepata:

Vrtanj

Sastojci:
1/3 kukuruznog brašna
2/3 pšeničnog brašna
1 kvasac
voda od kuhanja šunke
malo bibera
malo soli
Priprema:
Kukuruzno brašno pofuri sa vodom od kuhane šunke. Kvasac izmiješaj s malo šećera i malo mlake vode. Kad nastane pjenica umijesi tijesto od svih sastojaka, pusti stajati da se udvostruči. Oblikuj vrtanj – krug i peci na 200°C oko 40 min. Duljina pečenja ovisi i o veličini vrtanja.

Starinski biskvit

Sastojci:
26 dkg šećera
24 dkg brašna
12 jaja
1 prašak za pecivo
Priprema:
U brašno umiješati prašak za pecivo. Žumanjke istući sa šećerom. Od bjelanjaka izraditi čvrsti snijeg. U smjesu žumanjak i šećera postupno dodavati žlicu snijega i žlicu brašna uz lagano miješanje pjenjačom. Smjesu uliti u namašćen i brašnom posipan lim te peći.

Žumanjci

Sastojci:
24 dkg masti
44 dkg oštrog brašna
8 žlica šećera
3 tvrdo kuhana jaja
Priprema:
Tvrdo kuhana jaja dobro usitniti i pomiješati s ostalim sastojcima. Od dobivene smjese oblikovati manje kuglice i peći.

Uskrsna pletenica

Sastojci:
80 dkg brašna,
1 cijelo jaje
2 žumanjka
1 dcl ulja ili 1-2 žlice masti
1 žlica šećera
4 dcl mlijeka
1 kvasac
malo soli
Priprema:
Od navedenih sastojaka umijesi se tijesto te se ostavi da odstoji dok se ne digne. Tijesto zatim razvući rezati na trake i oblikovati pletenicu. Prije pečenja pletenicu premazati jajetom.

Označeno u
Galerija slika
Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.
Povezani članci