Danas se slavi blagdan Cvjetnice; što nam govore pučki običaji?

J.Š./Varaždinske vijesti | 28.3.2021. u 08:07h | Objavljeno u Društvo

Katolici danas slave Cvjetnicu, odnosno Nedjelju muke Gospodnje, kao spomen na Isusov svečani ulazak u Jeruzalem, kada ga je narod pozdravljao palminim i maslinovim grančicama, ali i njegove muke koja je uslijedila nakon toga.

Kako ističe etnolog Tibor Martan, Veliki tjedan, odnosno razdoblje od Cvjetnice do Uskrsa, bogato je narodnim običajima.

- Uoči Cvjetnice ubiralo se grančice drijenka. Drijenak je štovan kao "sveto drevo" te se od njegovih rascvjetalih grančica izrađivala "meklica", "puškica" ili "drenčica" koju se odnosilo na Cvjetnicu k misi na blagoslov. Blagoslovljene grančice zaticalo se za stropne grede kako bi štitile kuću od udara groma ili ih se palilo za nevremena kako bi dim s ognjišta rastjerao olujne, prijeteće oblake te spriječio padanje tuče i uništavanje usjeva na njiva. Grančicama se i "križalo" volovske zaprege te "svetilo" polja uoči Jurjeva - pojašnjava Martan.

Podsjeća i na narodnu legendu, prema kojoj je drvo drijenka nekada davno raslo u visinu i bilo najveće među stablima.

- Zbog svoje izuzetne čvrstoće drvo je drijenka bilo pogodno i za obradu. Iz njega je bilo načinjeno i križno drvo, odnosno Kristov križ. Kada je drijenak uvidio da je na njemu umro sam Krist, iz duboke žalosti i poniznosti nastavio je sve do današnjeg dana rasti kao maleno i neznatno grmoliko drvce - ispričao je Martan legendu o drijenku.

Označeno u
Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.
Povezani članci