Bolesti štitnjače među najraširenijim javnozdravstvenim problemima: treba promijeniti stil života! Foto: Ilustracija

Bolesti štitnjače među najraširenijim javnozdravstvenim problemima: treba promijeniti stil života!

Varaždinske vijesti | 3.2.2020. u 15:05h | Objavljeno u Društvo

Bolesti štitnjače su danas jedan od najraširenijih javnozdravstvenih problema. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, u svijetu je dvije milijarde oboljelih od nekog poremećaja štitnjače, od toga su 20% stanovnici Europe. Broj oboljelih kontinuirano raste, a češće obolijevaju žene. Svaka treća žena ima čvor na štitnjači, a svaka deseta ima neki od poremećaja funkcije štitnjače.

Štitna žlijezda (štitnjača, tiroidna žlijezda) jedna je od najvećih endokrinih žlijezda u našem tijelu i putem hormona koje proizvodi utječe na gotovo sve metaboličke procese u tijelu. Smještena je u obliku leptira u donjem dijelu vrata, ispod štitne hrskavice (Adamova jabučica). Dva osnovna hormona štitnjače su tiroksin (T4) i trijodtironin (T3). Njihovu proizvodnju regulira hormon hipofize tireotropin (TSH). Ako se smanji produkcija T3 i T4, hipofiza proizvodi veću količinu TSH-a nastojeći stimulirati štitnjaču na pojačan rad. Ako štitnjača to ne može učiniti, razina TSH sve više raste što može dovesti do gušavosti (povećanja štitnjače). Jod je dio hormona štitnjače, a unosi se hranom (jodirana sol, morski plodovi, mliječni proizvodi). Optimalni dnevni unos joda iznosi oko 150 µg, a tijekom trudnoće 250 µg.

Simptomi rizični čimbenici...

Umor, porast tjelesne težine, bolovi u mišićima, nakupljanje i zadržavanje tekućine, netolerancija prema hladnoći ili vrućini, migrene, afte - neki su od simptoma koji upućuju na poteškoće u radu štitnjače. Uzroci nastanka poremećaja rada štitnjače mogu biti autoimuni procesi u organizmu, loša prehrana, nedovoljan unos joda, pojedini lijekovi, stres, genetika, trudnoća, menopauza, pušenje. Tijekom ranog razvoja djeteta, nedostatak hormona štitnjače dovodi do poremećaja razvoja mozga, uzrokuje smanjeni rast i kognitivni potencijal u djece.

Problemi sa štitnjačom mogu biti od malih povećanja štitnjače, koji ne zahtijevaju tretman, pa sve do tumora opasnih po život. Najučestalije bolesti štitnjače su guša (struma) koja nastaje uslijed nedostatka joda, tireoditisti (upalne bolesti štitnjače), Grawes-Basedowljeva bolest, hipotireoza i hipertireoza, Hashimotov tireoiditis (autoimuna bolest) i toksični adenom (dobroćudni tumor). Bolesti štitnjače su često udružene s drugim bolestima žlijezda s unutarnjim lučenjem i autoimunim bolestima, srčanim bolestima, problemima u trudnoći, depresijom, kroničnim stresom i anksioznošću.

Preventiva i rana dijagnostika

Za dijagnosticiranje bolesti štitnjače koriste se: ultrazvuk štitnjače (color doppler), odnosno cijelog vrata, laboratorijski krvni testovi za otkrivanje rada štitnjače, ciljana punkcija štitnjače pod kontrolom ultrazvuka vidljivih čvorova u štitnjači, scintigrafija štitnjače. CT i MR štitnjače su dopunske pretrage koje se mogu također koristiti u dijagnostici bolesti štitnjače.

Naučite kako sami možete pregledati štitnjaču, saznajte kako su stres i prehrana povezani s ovom žlijezdom, potražite savjet liječnika ili pođite na pregled, jer ako vaša štitnjača ne funkcionira pravilno, ne funkcionirate ni vi! Pogled u ogledalo otkriva stanje štitnjače: držite ogledalo tako da vidite područje Adamove jabučice. Pazite da određujući poziciju žlijezde ne pomiješate pomicanje Adamove jabučice s oteklinom. Usredotočite se na navedeno područje i zabacite glavu. Uzmite gutljaj vode i progutajte ga te promatrajte pojavljuje li se oteklina. Ako niste sigurni, ponovite postupak s vodom.

(Izvor: Nastavni zavod za javno zdravstvo “Dr. Andrija Štampar”, www.stampar.hr)

Više pročitajte u novom broju Varaždinskih vijesti...

Označeno u