Vrhovni sud RH: S. Srnec nastoji ukazati na druge moguće počinitelje

vv / vrhovni sud rh | 29.10.2019. u 08:50h | Objavljeno u Crna kronika

Vrhovni sud Republike Hrvatske odbio je žalbu Smiljane Srnec protiv rješenja Županijskog suda u Varaždinu o produljenju istražnog zatvora. Time je postalo pravomoćno rješenje varaždinskoga Županijskog suda kojim je optuženici, kojoj se sudi za ubojstvo sestre, produljen istražni zatvor zbog opasnosti od ponavljanja djela.

- Protivno navodima žalbe, kojima se opširno iznosi vlastito viđenje do sada provedenih dokaza, za ovaj stadij postupka potreban stupanj osnovane sumnje da je optuženica počinila kazneno djelo ubojstva iz članka 110. KZ/11. na štetu svoje sestre J. D. proizlazi iz optužnice Županijskog državnog odvjetništva u Varaždinu od 11. srpnja 2019. i dokaza na kojima se optužnica temelji. Time je ispunjena opća zakonska pretpostavka iz članka 123. stavka 1. ZPK/08. za primjenu mjere istražnog zatvora protiv optuženice pa stoga u ovom stadiju postupka za odluku o istražnom zatvoru nisu od utjecaja žalbeni navodi kojima optuženica nastoji ukazati na druge moguće počinitelje djela, dajući osobnu analizu i ocjenu značaja i vjerodostojnosti sadašnje dokazne građe. Naime, ova pitanja u nadležnosti su raspravnog vijeća koje će, nakon provedene rasprave i ocjene izvedenih dokaza, odlučivati o kaznenopravnoj odgovornosti optužene S. S., dok je za odluku o postojanju osnovne pretpostavke za primjenu mjere istražnog zatvora potreban dostatan stupanj osnovane sumnje o počinjenju terećenog joj djela, koji ovdje svakako postoji, osobito s obzirom na činjenicu da je optužnica protiv žaliteljice potvrđena, navodi Vrhovni sud u rješenju.

Osim toga, kako se dodaje, protivno daljnjim žalbenim navodima, prvostupanjski sud kod optužene osnovano i pravilno nalazi  one osobite okolnosti koje svojim značajem upućuju na konkretnu i razborito predvidivu opasnost od počinjenja novog kaznenog djela.

- Naime, optužena se tereti da je počinila kazneno djelo ubojstva na štetu svoje  sestre, i to na način da joj je zadala najmanje pet snažnih udaraca tupim i tvrdim predmetom po lijevoj strani glave, takve jačine da je od ozljeda zadobivenih tim udarcima J. D. odmah umrla. Uz navedeno, kod procjene postojanja iteracijske opasnosti nije nevažan podatak utvrđen provedenim sudskomedicinskim vještačenjem, a to je da je žrtva, u trenutku  zadavanja udaraca, bila u pasivno fiksiranom, odmarajućem, spavajućem ili sličnom položaju. Razmatrajući izloženi načina počinjenja, koji i po ocjeni ovog suda ukazuje na visok stupanj kriminalne volje iskazan kroz upornost, bezosjećajnost i okrutnost u izvršenju djela počinjenog na štetu najbližeg srodnika i povezujući navedeno s težinom djela kojim se povrjeđuje najviše društveno dobro – život druge osobe, ovaj drugostupanjski sud nalazi  osnovanim i pravilnim zaključak prvostupanjskog suda o postojanju visokog stupnja  vjerojatnosti da će boravkom na slobodi optuženica ponoviti isto ili slično kazneno djelo, navodi Vrhovni sud te napominje da je zbog svega toga primjena mjere istražnog zatvora protiv optuženice po osnovi iz članka 123. stavka 1. točke 3. ZKP/08. i dalje je nužna.

Uz to, Vrhovni sdu navodi da protivno daljnjim navodima žalbe, a s pravom svoju odluku prvostupanjski sud temelji i na činjenici da je tijelo žrtve više od 19 godina bilo skriveno, dok iz dosadašnje dokazne građe proizlazi da je upravo optuženica više godina na drugačiji način prikazivala sudbinu svoje sestre – žrtve J. D.

- K tome, ovdje treba voditi računa i o nalazu i mišljenju psihijatrijskog vještaka doc. dr. sc. G. A. iz kojeg proizlazi da je kod optuženice utvrđen poremećaj ličnosti s dominacijom disocijalnih i narcističkih obilježja. Nadalje, testovi njene ličnosti ukazali su, između ostalog, na narcisoidnost, niži prag frustracije, latentnu agresivnost, mogućnost pretjeranih emocionalnih i impulzivnih reakcija, manipulativnost, nedostatak odgovornosti, površnu afektivnost, kao i smanjenu kritičnost. Razmatrajući citirano mišljenje sudskog vještaka psihijatra, u cijelosti je neosnovan navod žalbe kojim se, ponovno osobnim viđenjem značaja ovog dokaza, nastoji ukazati da vještak samo zaključuje kako optuženica "pretjerano laže kako bi se zaštitila..." te "ima predobro mišljenje o sebi" te na taj način uvjeriti ovaj sud da kod optuženice iteracijska opasnost ne postoji, zaključuje Vrhovni sud.