Suprugu vrijeđao, šamarao, tražio novac i spolne odnose na koje je pristajala da bi je ostavio na miru

vv | 24.7.2021. u 08:18h | Objavljeno u Crna kronika

Odbivši žalbe državnog odvjetnika i optuženog kao neosnovane,  Vrhovni sud RH je potvrdio prvostupanjsku presudu kojom je varaždinski Županijski suda proglasio krivim M. L. zbog nasilja u obitelji i pokušaja silovanja izvanbračne supruge te ga osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od tri godine i sedam mjeseci, a u što mu je uračunato je vrijeme lišenja slobode i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 27. siječnja 2020. pa nadalje. Uz to, naloženo mu je obavezno liječenje od alkoholizma.

Duži niz godina, prema presudi, okrivljeni je u alkoholiziranom stanju zlostavljao svoju izvanbračnu suprugu, psujući je, vrijeđajući pogrdnim, šamarao po licu i tijelu, tražio od nje novac te tražio od spolne odnose na koje je pristajala samo da bi je ostavio na miru. To je kod žrtve izazivalo osjećaj straha, stida i poniženosti.

-Time su ostvarena i sva bitna obilježja kaznenog djela nasilja u obitelji, ukazuje se u presudi.

Državni odvjetnik tražio je u žalbi da Vrhovni sud Republike Hrvatske preinači pobijanu presudu i optuženiku utvrdi pojedinačne kazne zatvora u duljem trajanju, odnosno da ga osudi na jedinstvenu kaznu zatvora u duljem trajanju, dok je optuženik predlagao da se prvostupanjska presuda ukine i predmet
uputi na ponovno suđenje zbog bitne povrede odredaba kaznenog postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja te odluke o kazni i sigurnosnoj mjeri.

Zaključujući da žalbe državnog odvjetnika i optuženika nisu osnovane, VS RH se prvo osvrće na žalbenu osnovu bitne povrede odredaba kaznenog postupka. Tako ukazuje da optuženik navodi kako je nezakonit dokaz i „direktan udarac na prava obrane“ pismeno, „čijim se sadržajem grubo vrijeđa nepoznata osoba, napisano od nepoznate osobe i poslano nepoznatoj osobi“. Međutim, protivno žalbenom prigovoru, VS RH je zauzeo stav da je sud pravilno odbio prijedlog obrane da se pismo, koje je predala u spis žrtva N. B., izdvoji iz spisa kao nezakonit dokaz.

-To da je pismo u spis dostavila žrtva te da nije poznat autor i pošiljatelj pisma ne čini taj dokaz nezakonitim, nego eventualno može dovesti u pitanje dokaznu snagu toga pisma. To pravilno zaključuje i prvostupanjski sud, ukazuje VS RH.

A dovodeći u sumnju pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, optuženik je u žalbi naveo da su iskazi žrtve „ocjenjivani sami po sebi, bez kritičnog propitivanja njene motivacije i međusobne procjene njenog postupanja i iskazivanja“, kao i da u prvostupanjskoj presudi nije „ocijenjeno niti njeno dolaženje bez poziva na rasprave i aktivno nastojanje utjecanja na svjedoke, čiji joj se iskaz nije sviđao, i to primjedbama, smijehom i galamom“ te da „nije razmotren navod nepristranog svjedoka H. o njenoj prijetnji da će kad-tad srediti optuženika“. Na kraju, okrivljeni se žalio i jer prvostupanjski sud nije njihovim suočenjem ispitao okolnosti koje „prema presudi, predstavljaju elemente kaznenih djela“, kao što je „navod o nemogućnosti žrtve da ode iz kuće,  nepostojanju njene financijske ovisnosti o optuženiku te njenom uživanju alkohola i sklonosti razmiricama“, dok je obrana paušalno ocijenjena, iako je „pažljivo i bez ikakvog nastojanja viktimiziranja žrtve razložno istaknuo bitne okolnosti koje su obilježile zajednički život, uz žaljenje što je veza prestala“.

-Suprotno žalbenim navodima optuženika, prvostupanjski je sud pravilno utvrdio činjenično stanje, kako u odnosu na kazneno djelo silovanja u pokušaju, tako i u odnosu na kazneno djelo nasilja u obitelji. O tome je potpune i jasne razloge koje u potpunosti prihvaća i ovaj sud. Pritom je prvostupanjski sud vrlo temeljito i opširno, vodeći
računa o bitnim elementima terećenih kaznenih djela, analizirao izvedene dokaze, kako pojedinačno tako i u njihovoj ukupnosti, dovodeći ih u međusobnu vezu pa tako i iskaz žrtve i obranu optuženika u korelaciji s drugim izvedenim dokazima, uključujući i iskaz svjedoka J. H., a koji iskaz optuženik posebno apostrofira u žalbi. Stoga nije osnovan žalbeni navod optuženika da prvostupanjski sud nije ispitao sve one okolnosti koje su od značaja za ostvarenje bitnih elemenata kaznenih djela koja su optuženiku stavljena na teret, kao ni žalbena tvrdnja da je njegova obrana paušalno ocijenjena, zaključuje VS RH, napominjući da to što prvostupanjski sud nije proveo suočenje između optuženika i žrtve, s obzirom na sadržaj dokaza, nije od utjecaja na pravilnost utvrđenog činjeničnog stanja, to tim više što je to mogućnost ukoliko se ne slažu iskazi, a ne i obveza.

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.