Krapinsko-zagorska, Varaždinska, Osječko-baranjska, Dubrovačko-neretvanska i Vukovarsko-srijemska županija pet je najboljih županija po povučenim sredstvima iz europskih fondova u aktualnom mandatu.
Najveći postotni rast povučenog novca, kroz četiri posljednje godine, imale su Krapinsko-zagorska, Sisačko-moslavačka, Zagrebačka, Splitsko-dalmatinska i Karlovačka županija. Trend postotnog rasta povučenih europskih sredstava u ovome mandatu, u odnosu na prošli, najbolji je bio u Krapinsko-zagorskoj, Zagrebačkoj, Splitsko-dalmatinskoj, Osječko-baranjskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Uskoro će lokalni izbori pa je zanimljivo pogledati analizu proračunskih izdvajanja ili povučenog europskog novca u aktualnom mandatu, kao i usporedbu ovogodišnjeg mandata s onim prethodnim. Dok je u prethodnom mandatu naglasak bio na slavonskim županijama s obzirom da im je velika pomoć bio projekt Slavonija, Baranja i Srijeme, u ovome mandatu velik dio novca odnosio se je na obnovu od potresa sredstvima iz Fonda solidarnosti, ali su formirani i novi programi po uzoru na Slavonija, Baranja i Srijem te otvoreni novi izvori financiranja, prije svega sredstva NPOO-a, koja su otvorila veliki investicijski val u aktualnoj financijskoj perspektivi od gradnji škola i sportskih dvorana, centara za starije te nastavak ulaganja u nove vrtiće. Velik naglasak stavljen je i na ITU mehanizam.
U razdoblju od 2017. do 2021. godine županije su povukle blizu 453 milijuna eura, pokazuje analiza portala Župan.hr, a u razdoblju od 2021. do 2024. povučena sredstva su se više nego udvostručila te je povučeno blizu 1,1 milijarda eura. Ne računa li se Grad Zagreb, povučeno je 367,7 milijuna eura u prethodnom, odnosno 711,7 milijuna eura u četiri godine aktualnog mandata.
Gledaju li se pak financijske perspektive, ukupno je, prema podacima Ministarstva, više od 12 milijardi eura uloženo u brojne projekte diljem Hrvatske kroz prvu punu financijsku perspektivu.
U novom EU razdoblju, od 2021. do 2027., na raspolaganju je novih 25 milijardi eura više fokusirane prema teritorijima koji imaju veće razvojne potrebe. Povećan je broj ITU gradova, jače se vodi briga za potpomognuta i brdsko-planinska područja, tu je i novi instrument industrijske tranzicije, ulaganja u otoke…
Naime, jedna od najvažnijih EU javnih politika jest kohezijska politika, čija je osnovna svrha smanjenje velikih gospodarskih, socijalnih i teritorijalnih razlika između regija, kao i jačanje globalne konkurentnosti europskoga gospodarstva. Nju čine Europski fond za regionalni razvoj, Kohezijski fond, Europski socijalni fond plus (ESF+) te Fond za pravednu tranziciju (FPT).
Kroz projekt Slavonija, Baranja i Srijem je tijekom proteklih osam godina na području pet slavonskih županija uloženo 3,3 milijarde eura, a najviše za područje Osječko-baranjske i Vukovarsko-srijemske županije.
Nedavno su kroz Razvojni sporazum za Sjever Hrvatske uručeni ugovori za obrazovne i energetske projekte za područje pet županija. Tu su i projekt Dalmatinska zagora, Lika, Gorski kotar, Karlovačko područje i Banovina, osmišljenih da bi se pomoglo raznim krajevima Hrvatske.
Kroz integrirani teritorijalni razvoj – ITU mehanizam na raspolaganju je 800 milijuna eura, a kada se uključi i program HBOR-a, plus participacija lokalnih sredina, to je milijarda eura za središta hrvatskih županija i sve skupa 192 jedinice lokalne samouprave u područjima gdje živi dvije trećine hrvatskih stanovnika.
Samo u ovoj godini planirano je više od 200 novih poziva ukupno vrijednih više od 4 milijarde eura. I lani ih je toliko objavljeno u vrijednosti 5,6 milijardi eura. Osigurana su sredstva za regionalne programe, odnosno ulaganja u gradove, otoke, industrijsku tranziciju regija, brdsko-planinska i potpomognuta područja te pravednu tranziciju Istarske i Sisačko-moslavačke županije.
U aktualnoj financijskoj perspektivi iz Integriranog teritorijalnog programa rezervirala 150 milijuna eura isključivo za ulaganja koja pokrivaju specifične potrebe otoka, i to one koje su definirali sami otočani.
Ove će godine Hrvatska imati angažirano 81 posto od ukupno 10,5 milijardi eura koje su stavljene na raspolaganje kroz Instrument EU iduće generacije.
Za analizu najboljih županija po povučenim EU sredstvima uzeta je metodologija skupnog indeksa. Skupni tj. kompozitni indeks je napravljen temeljem dva pokazatelja – povučena EU sredstva po stanovniku za razdoblje 2021-2024 te pokazatelj udio povučenih sredstava u ukupno povučenim sredstvima svih županija za razdoblje 2021-2024.*
Krapinsko-zagorska županija je vodeća po visini povučenih sredstava iz europskih fondova u ovom mandatu po spomenutoj metodologiji- skupni indeks iznosi 134,3, slijedi Varaždinska županija sa skupnim indeksom od 107,1, Osječko-baranjska županija sa 106,6, Dubrovačko-neretvanska županija s iznosom skupnog indeksa od 103,6 i Vukovarsko-srijemska županija sa 103,3.
Uzme li se u obzir samo visina povučenog novca u apsolutnom iznosu, predvodi Krapinsko-zagorska županija s povučenih 99 milijuna eura u četiri godine, slijedi Osječko-baranjska sa 65,5 milijuna, Splitsko-dalmatinska sa 65,2 milijuna, Varaždinska s 53,8 milijuna i Vukovarsko-srijemska s povučenih 43,2 milijuna eura.
Krapinsko-zagorska županija je i vodeća po trendu rasta povučenih europskih sredstava u razdoblju od 2021. do zaključno kraja 2024. godine. U četiri godine trend rasta bio je 306 posto, slijedi Sisačko-moslavačka s rastom od 223 posto, Zagrebačka s rastom od 193 posto, Splitsko-dalmatinska s rastom od 172 posto i Karlovačka s rastom u 2024. u odnosu na 2021. godinu za 127 posto. U apsolutnom iznosu, najveći rast povučenih EU sredstava imala je Splitsko-dalmatinska županija, za 14,35 milijuna eura u četiri godine, Krapinsko-zagorska za 13,2 tisuće eura, Sisačko-moslavačka za 11,7 tisuća eura, Osječko-baranjska za 11,5 tisuća i Zagrebačka županija za 7,1 milijun eura.
Usporede li se povučena sredstva u apsolutnom iznosu u ovogodišnjem mandatu (2021./2024.) s onima u prethodnom mandatu (2017./2020.), najveći postotni rast povučenih sredstava opet je imala Krapinsko-zagorska županija, za 582 posto, Zagrebačka županija za 332 posto, Splitsko-dalmatinska za 250 posto, Osječko-baranjska za 234 posto i Dubrovačko-neretvanska županija za 160 posto.
Najveće apsolutno povećanje povučenog novca (aktualni mandat u odnosu na prethodni), imala je također Krapinsko-zagorska županija, za 84,5 tisuća eura, Splitsko-dalmatinska za 46,6 tisuća eura, Osječko-baranjska za 45,9 tisuća eura, Varaždinska županija za 26,8 tisuća i Vukovarsko-srijemska za 24,8 tisuća eura.
Usporede li se pak udjeli povučenih sredstava među svim županijama u oba mandata, trend pokazuje da je najveći rast opet imala Krapinsko-zagorska županija, za 6,13 postotnih bodova, Zagrebačka županija za 2 postotna boda, Splitsko-dalmatinska za blizu 2 postotna boda, Osječko-baranjska za 1,30 postotnih bodova i Dubrovačko-neretvanska za 0,37 postotnih bodova.
U Krapinsko-zagorskoj županiji Regionalni centar kompetentnosti u Zaboku je do sada u apsolutnom iznosu najveći projekt, a radi se još četiri takva. To su Stubičke Toplice, Centar za odgoj i obrazovanje Krapinske Toplice, Specijalna bolnica Krapinske Toplice i Znanstveno edukativno zabavni centar.
