Premda u pripremi i realizaciji EU projekata nikad nije bila uspješnija, Varaždinska županija trenutno se – zbog države – suočava s velikim problemom, sa sufinanciranjem tzv. domicilne komponente.
Samo u ovoj godini imaju 245 milijuna kuna vrijedne EU projekte, dok su svi njihovi projekti „teški“ više od 600 milijuna kuna.
Zbog toga se Županija mora kreditno zadužiti da joj ne bi propao - kod energetske obnove Vodotornja i još 30 drugih projekata ukupne vrijednosti 510 milijuna kuna – već odobreni EU novac. No, i kreditna sposobnost Županije dolazi u pitanje s obzirom na dug države od 34 milijuna kuna za JPP projekte i stalno povećanje duga. Na sve to je na sastankom s Vladom i županima u Varaždinu upozorio župan Radimir Čačić, koji u razgovoru najavljuje što i kako dalje.
Posljednjih se mjeseci u Županiju slijeva velik iznos EU novaca za projekte, no problem s kojim se suočavate je sufinanciranje tzv. domicilne komponente. Vlada je ranije osiguravala do 60 posto od domicilne komponente, a Vi ste već javno upozoravali da više ne poštuju „pravila igre“ koja su sami propisali.
Za razliku od razdoblja 2010.-2018., kada je Varaždinska županija iz EU fondova povukla 4,3 milijuna eura, odnosno godišnje oko 543.000 eura ili 4.077.000 kuna, aktualna županijska vlast napravila je ogromnu razliku. Samo u 2018. imamo 245 milijuna kuna vrijednih EU projekata. Zbog toga smo u problemu jer sufinanciranje tzv. domicilne komponente – koja ovisno o projektu iznosi između 15 i 50 posto - ne možemo više sami osigurati. Izvorni proračun Varaždinske županije je 74 milijuna kuna, a za sufinanciranje samo dijela EU projekata treba 81 milijuna kuna. Ispada da kada ništa ne radiš, sve je u redu, a kada radiš, zadovoljiš sve zahtjevne EU kriterije i dobiješ projekte, onda imaš ozbiljan problem.
No, sufinanciranje EU projekata problem je i ostalih županija.
Da, problem je zajednički, pri čemu najuspješniji imaju najviše problema. Praktički su svi župani na sastanku s Vladom navodili isto, od zadarskog i bjelovarskog do međimurskog župana. Dakle, ne može se reći da su na to upozoravali po stranačkoj liniji, nego je problem to što Vlada ne donosi odluke, pa više nemamo model sufinanciranja EU projekata.
Kako se uopće dogodilo da se županije, koje su uspješne u pripremi EU projekata, sada suočavaju s tim problemom?
To i jest najgore. Kada smo počeli pripremati projekte, “pravila igre” su bila takva da je, uz dobiveni europski novac, država vraćala do 60 posto od tzv. domicilne komponente. Međutim, u međuvremenu su pravila promijenili, ali nisu izradili nikakav novi model. Da se o tome strateški razmišljalo, do ovakve situacije uopće ne bi došlo. Davno sam predvidio da će se to dogoditi i zato sam pripremio zakon koji je u Saboru prezentirala Natalija Martinčević kao tadašnja zastupnica Reformista. Jasno smo ukazivali na to da općine, gradovi i županije neće moći iz svojih proračuna “zatvoriti” domicilnu komponentu. Predložili smo model prema kojem bi JLS-ovi, koji će pripremati i voditi EU projekte, u roku od 60 dana državi uplaćivali PDV, a potom bi im se dio tog novca vratio. Tadašnja Vlada je, srećom, shvatila da je to potrebno, ali nije prihvatila jednostavan model po principu “vi punite državni budžet, pa vam se dio tog novca vraća”.
Zašto takav model nije prihvaćen?
Ne znam, ali pretpostavljam da se rješenje htjelo pripisati Grčiću i SDP-u. Oni su umjesto ponuđenog modela - iz novca koji su bili uzeli JLS-ovima – izdvojili 1,5 posto poreza na dohodak i formirali fond, iz kojeg se onda isplaćivalo do 60 posto domicilne komponente. Sredstva u fondu su se povećavala, jer gradovi i općine, kao i Varaždinska županija, u to vrijeme nisu realizirali EU projekte. Akumuliralo se do 350 milijuna kuna jer ih nije imao tko tražiti! Onda je došla aktualna Vlada, ukinula taj fond i najavila da će EU projekte financirati iz budžeta, čim se novac iz fonda potroši. Istovremeno, JLS-ovi su sve uspješniji u pripremi EU projekata. Otkad sam lani preuzeo dužnost župana, upozoravao sam Vladu da ćemo napraviti EU projekte koji će biti odobreni. To se pokazalo točnim. Međutim, oni novi model sufinanciranja nisu izradili.
Više o ovome, ali i o tome što je aktualni varaždinski župan poručio svom prethodniku, pročitajte u novom broju Varaždinskih vijesti
