Zabrinjavajući podaci: Čak 85 posto općina nije koristilo sredstva iz fondova EU

Napisao/la: -
Zabrinjavajući podaci: Čak 85 posto općina nije koristilo sredstva iz fondova EU Foto: ilustracija

Budući da se u javnosti često pojavljuju kontradiktorna mišljenja o razini iskorištenih europskih sredstava, Institut za javne financije (IJF) istražio je koliko su tih sredstava privukle lokalne jedinice.

Prema razultatima istraživanja koje potpisuju Katarina Ott, Mihaela Bronić i Branko Stanić, temeljenog na bazi podataka o proračunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (JLS) dostupnoj na mrežnim stranicama Ministarstva financija, korištenje pomoći EU-a se povećava (od 17 mil. kuna 2011. do 134 mil. kuna 2014.), no i dalje je riječ o relativno skromnim iznosima.

Zapanjujući podaci

- Zapanjujuć je podatak da čak 85 posto općina i više od polovice gradova uopće nisu koristili sredstva iz europskih fondova, ističu iz IJF-a. Od ukupno iskorištenih 309 mil. kuna u razdoblju od 2011. do 2014. godine, gradovi su privukli više od polovice, županije manje od trećine, a općine manje od petine ukupnih sredstava - navodi se u istraživanju.

Od županija, najviše sredstava privukla je Splitsko-dalmatinska županija (29,1 mil. kuna), no po stanovniku su to tek 64 kune, dok u drugoj po redu, Virovitičko-podravskoj županiji, s 19,3 mil. kuna, to po stanovniku iznosi 228 kuna. Varaždinska županija nalazi se na 8. mjestu s ukupno 1,514 mil. kuna pomoći (tekuće pomoći), što je 8,6 kuna po stanovniku.

Među gradovima vodi Senj s 18,4 mil. kuna, što je čak 2.563 kune po stanovniku. Slijede Osijek, Križevci, Zagreb i Koprivnica, svaki s oko 10 do 11 mil. kuna, ali sa znatno manjim iznosima po stanovniku (Zagreb primjerice samo 13 kuna po stanovniku). S preko tisuću kuna po stanovniku se, osim Senja, ističu i gradovi Skradin i Vrlika. Među 60 gradova, od gradova s područja Varaždinske županije najbolje je plasirana Lepoglava (40.) s 0,354 mil. kuna (42,7 kn/st.), dok su Varaždinske Toplice na 58. mjestu s 0,053 mil. kuna, odnosno (8,3 kn/st.).

Veliki i Mali Bukovec među pozitivnim primjerima

Među općinama se po ukupno privučenim sredstvima ističu Darda sa 6 mil. kuna, te Erdut i Magadenovac (obje s oko 3,1 mil. kuna), ali po stanovniku vode općine Podravska Moslavina, Lišane Ostrovičke, Magadenovac, Tinjan, Veliki Bukovec, Mali Bukovec i Marijanci (sve s preko tisuću kuna po stanovniku). Među 60-ak općina na popisu, osim Velikog i Malog Bukovca, iz Varaždinske županije spominju se i općine Cestica (2,159 mil. kuna, 371,8 kn/st.), Breznički Hum (0,237 mil. kuna, 174,4 kn/st), te Vidovec (0,097 mil. kuna, 17,9 kn/st.).

Svi ostali gradovi i općine, pa tako i oni s područja Varaždinske županije, nalaze se na listi jedinica lokalne samouprave bez primljenih pomoći EU-a u razdoblju od 2011. do 2014. godine.

Ako se promatra prosječni udio pomoći EU-a u ukupnim pomoćima koje je lokalna jedinica primila u promatranom razdoblju, ističu se gradovi Senj sa 46%, Donji Miholjac i Jastrebarsko (oba iznad 30%); općine Magadenovac sa 40%, te Goričan, Svetvinčenat, Podravska Moslavina i Primošten (sve iznad 30%). No, kod županija je prosječan udio europskih pomoći u ukupnim pomoćima neznatan ─ vodi Virovitičko-podravska sa samo 7%, a slijede Splitsko-dalmatinska i Istarska sa samo 5%.

Promatrano po prosječnom udjelu pomoći EU-a u ukupnim prihodima poslovanja lokalne jedinice, u promatranom se razdoblju ističu općine Podravska Moslavina s 19%, te Lišane Ostrovičke, Marijanci, Mali Bukovec i Veliki Bukovec (sve s preko 10%), a od gradova Senj s 13% i Kutjevo s 10%. Od županija je najviše ostvarila Virovitičko-podravska – tek 4%.

Više od polovice gradova nije koristilo EU sredstva

- Podaci su zabrinjavajući. Više od polovice gradova nije koristilo te pomoći, a samo deset gradova je iskoristilo čak više od 60% ukupno iskorištenog iznosa. Slično je i s općinama – samo ih je 15% koristilo pomoći, a prvih deset općina je iskoristilo gotovo polovicu ukupnog iznosa. Premda su sve osim dvije županije koristile pomoći EU-a, prve četiri su iskoristile više od 80% ukupnog iznosa. Već i ti osnovni podatci ukazuju da je vrlo mali broj lokalnih jedinica bio voljan i kadar koristiti pomoći EU-a - upozoravaju iz IJF-a.

- Osim inercije i neaktivnosti lokalnih jedinica, često praćenih kadrovskim i financijskim problemima, posebice u manjim – premda često i u većim – lokalnim jedinicama, postoje i brojni drugi razlozi slabog privlačenja europskih sredstava. Tu valja istaknuti sporost administracije i kašnjenja na nacionalnoj razini - napominje se u istraživanju.

Ivana Dreven

Novinar

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.