Vrhunac epidemije u Hrvatskoj predviđa se između 20. i 25. travnja; s ukupno 166 ljudskih žrtava Foto: VV arhiva / ilustracija

Vrhunac epidemije u Hrvatskoj predviđa se između 20. i 25. travnja; s ukupno 166 ljudskih žrtava

I.D./Varaždinske vijesti | 8.4.2020. u 20:00h | Objavljeno u Aktualno

Iako su posljedice širenja zaraze COVID-19 već sada velike, što najbolje govori broj umrlih, to nije gotovo ništa u odnosu na ono što slijedi. Pokazuju to predviđanja Instituta za zdravstvenu metriku i evaluaciju (IHME) Sveučilišta Washington (University of Washington), prema kojima će zbog zaraze u SAD-u umrijeti 81.766 ljudi, a u Europi gotovo dvostruko više - 151.680!

Ni procjene za Hrvatsku nisu ohrabrujuće. Dapače.

Što se tiče broja umrlih, najgori dan bi bio 24. travnja, kada bi, prema projekcijama, u Hrvatskoj zbog koronavirusa umrlo sedam osoba. Sedam smrti u jednom danu predviđaju već od 18. travnja (sve do 25. travnja), no na dan 24. travnja najveći je mogući raspon vrijednosti (od jedne do 26 smrti). Kako navode iz IHME-a, veći rasponi proizlaze iz ograničene dostupnosti podataka, malih studija i proturječnih podataka.

IHME_COVID-19_Projekcije_2.jpg

Prema projekcijama ukupnog broja umrlih od bolesti COVID-19, taj bi se broj povećavao do 15. svibnja, kada bi prema IHME-u, u Hrvatskoj bilo evidentirano ukupno 166 umrlih od koronavirusa.

IHME_COVID-19_Projekcije_3.jpg

Nastavi li se s dosadašnjom praksom hospitaliziranja svih oboljelih koji su evidentirani, najveće opterećenje bolničkih kapaciteta Hrvatsku očekuje oko 20. travnja. I tu slijedi jedna dobra vijest.

Analizirajući dostupne podatke i uzimajući u obzir mjere koje su na snazi, IHME predviđa da bi tog dana u Hrvatskoj bilo potrebno 255 ležajeva, od čega 61 ležaj na odjelima intenzivne njege (od 216 dostupnih), uz upotrebu 52 respiratora. Podaci IHME-a pokazuju da Hrvatska ima 6.477 dostupnih bolničkih ležajeva, od čega 216 na odjelima intenzivne njege, što bi značilo da su bolnički kapaciteti dovoljni da, uz sadašnje brojke, propisane mjere i predviđeni razvoj situacije, zadovolje potrebe za zbrinjavanjem oboljelih i na vrhuncu epidemije u Hrvatskoj.

IHME_COVID-19_Projekcije_1.jpg

Usporedbe radi, IHME navodi da bi, primjerice, Francuska trebala imati dovoljno bolničkih ležajeva, no nedostatak ležajeva na odjelima intenzivne njege. Njemačka bi, prema projekcijama, na vrhuncu epidemije trebala imati dovoljno i jednih drugih, dok za Švedsku, projekcije predviđaju nedostatak ukupnog broja bolničkih ležajeva i ležajeva na odjelima intenzivne njege.

Institut za zdravstvenu metriku i evaluaciju Sveučilišta Washington istraživačka je organizacija utemeljena uz pomoć donacije Zaklade Billa i Melinde Gates. Prema dosadašnjim podacima predviđaju daljnji razvoj epidemije u pojedinoj zemlji, odnosno projiciraju njen vrhunac te mogući završetak, uzimajući u obzir mjere koje su na snazi.