Prvi ovogodišnji toplinski val u punom je jeku, a njegov vrhunac tek se očekuje u danima pred nama. Vrućine sve teže podnose i zdravi ljudi, a osobito je teško kroničnim bolesnicima i starijim osobama.
Dr. Nikola Kočet, specijalist hitne medicine iz Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Varaždinske županije, kazao nam je da su proteklih dana upravo zbog visokih temperatura zraka imali povećan broj poziva i intervencija.
- Što se tiče ovog toplinskog vala, izvanbolnička hitna medicinska služba bilježi povećan broj poziva, savjeta i intervencija. Usporedili smo brojke za tjedan prije toplinskog vala i ovaj tjedan, sada imamo nekih 80-ak intervencija više i oko 200 savjeta više. Najčešće nas zovu kronični bolesnici, dakle bolesnici sa srčano-žilnim bolestima, plućni bolesnici, oni često imaju poteškoća s disanjem, s tlakom... tako da je povećan broj davanja savjeta, ali i intervencija povezanih uz takve poteškoće - istaknuo je.
- Samih intervencija vezano za toplinsku iscrpljenost i toplinsku sinkopu je bilo nešto manje, ali imali smo i par takvih intervencija, no sve je dobro završilo - dodao je dr. Kočet.
Upitali smo utječe li ovakvo vrijeme na povećan broj srčanih udara.
- Vrućine svakako utječu na promjene u organizmu i razvoj srčanih udara, moždanih udara i sličnih stanja, te smo imali i nekoliko takvih intervencija - naglasio je liječnik.
Brojni građani zovu hitnu pomoć i traže savjet zbog svojih tegoba.
- Upravo ti savjeti su vrlo važni i naša Medicinska prijavno-dojavna jedinica super odrađuje situacije koje se mogu riješiti savjetom putem telefona - naglasio je dr. Kočet, a osvrnuo se i na najčešće takve situacije.
- Uglavnom se žale na vrtoglavice, na osjećaj pritiska u prsima, na teškoće s disanjem, na opću slabost, iscrpljenost, to su ujedno i simptomi toplinske iscrpljenosti, dok situacije s toplinskim udarom, gdje je teža klinička slika, za sada nije bilo. Najvažnije je da bolesnici redovito uzimaju svoju propisanu kroničnu terapiju. Važno je da piju svoje lijekove u pravilnim razmacima, ali i da paze na skladištenje lijekova. Svatko treba pogledati na kutije svojih lijekova na kojima piše na kojim temperaturama treba držati lijek. Uglavnom su preporuke da lijek ne bi trebao biti izložen temperaturama iznad 25 stupnjeva, no treba provjeriti na pakiranju lijeka, jer ako lijek nije skladišten na adekvatnoj temperaturi, on gubi svoja svojstva pa je onda upitna i ta njihova terapija - ukazao je naš sugovornik.
Medicinska prijavno-dojavna jedinica savjetima pomaže građanima da si olakšaju situaciju.
- Ti savjeti su korisni pa pacijenti uglavnom više ni ne zovu ako uspiju tako riješiti svoje poteškoće, međutim ako je situacija kompliciranija, onda ekipa izlazi na teren i rješava tegobe pacijenata samom intervencijom - napomenuo je.
Među važnijim savjetima svakako su i opće preporuke koje zdravstveni djelatnici ponavljaju svakog ljeta.
- Preporuka je se da se držimo hlada i, ako je moguće, da budemo u zatvorenom prostoru od 10 do 17 sati kada su najviše temperature. Ako moramo obavljati neke teže fizičke poslove, preporuka je da se to radi u najhladnijem dobu dana, a to je ujutro između 4 i 7 sati ili nakon 17 sati. Sve te preporuke osobito vrijede za starije osobe, trudnice i djecu, odnosno za najranjivije skupine. Ako netko mora izlaziti u najtoplijem dijelu dana, trebalo bi nositi pokrivala za glavu, sunčane naočale i koristiti zaštitne kreme protiv UV zračenja - istaknuo je dr. Kočet.
- Potrebno je rashladiti prostorije i boraviti u rashlađenom prostoru, no kod upotrebe klima uređaja važno je napomenuti da razlika između unutarnje i vanjske temperature ne bi trebala biti veća od 7 stupnjeva. Pokušajte se unutar kuće ili stana skloniti u najhladniju prostoriju i koristite rashladne uređaje racionalno. Može se koristiti i ventilator, međutim kad se temperatura digne iznad 35°C, tada ventilator zapravo samo miješa taj topli zrak pa onda, nažalost, nema baš učinka - dodao je.
Ne smijemo zaboraviti ni uzimanje dovoljno tekućine.
- Svakako treba unositi dovoljne tekućine - vode, uzimati bistre juhe, "smoothieje", lagane voćne sokove, a izbjegavati jako zaslađena pića i kofeinske napitke, jer oni zapravo povećavaju dehidraciju - naglasio je dr. Kočet.
Ljeto je tek počelo pa sve te savjete treba imati na umu i tijekom narednih mjeseci. Dr. Kočet je ukazao i druge opasnosti koje prijete tijekom ljetnih vrućina.
- Naravno, uz sve ove opće preporuke za zaštitu od vrućina, svakako treba paziti i na djecu. Ne ostavljajte ih u vozilima, jer koliko god se nama činilo da je to kratko vrijeme ako skoknemo u dućan, kabina automobila se jako brzo zagrije pa djeca vrlo brzo mogu dehidrirati. Zato bi dijete ipak trebalo povesti sa sobom, a ne ostaviti ga u autu. Nažalost, i sada čitamo o tragedijama gdje su djeca stradala na taj način. Potrebno je pripaziti i na starije osobe, osobito one koje same žive. Uvijek je preporuka da starije osobe obiđemo barem jedanput dnevno ili da ih nazovemo, i provjerimo kako su i da nisu izloženi ekstremnim temperaturama. Važno je da im pomognemo, obavimo ako im nešto treba, kako bismo ih zaštitili od negativnog utjecaja vrućina - poručio je dr. Kočet.
