Je li poslodavac, koji od države prima potporu za očuvanje radnih mjesta, dužan radniku isplatiti punu plaću, tj. razliku od subvencioniranih 4.000 kuna do pune plaće – pitanje je koje ovih dana mnoge zanima te kod nekih predstavnika sindikata i poslodavaca izaziva prijepore. Ministar financija Zdravko Marić kaže „da bi bilo korektno da poslodavac isplati razliku do pune plaće“, ali i napominje da „ako je netko upao u probleme, da to onda rješava s radnikom i da za takve slučajeve država pruža dodatnu pomoć kroz kreditnu mjeru likvidnosti“. Na pitanje, hoće li država kontrolirati poslodavce, odgovara da „mehanizama ima jako puno i da je gledanje na svaki detalj u ovom trenutku važno, ali nije presudno“.
Kako o tom pitanju „dišu“ i postupaju poslodavci pitali smo Hrvatsku gospodarsku komoru (HGK), Hrvatsku obrtničku komoru (HOK) i Udruženje hrvatskih obrtnika Varaždin. Iz HOK-a odgovaraju da su za svoje članove pripremili upute o obračunu plaće za vrijeme pandemije na temelju svih važećih propisa.
- Uvođenjem mjere pomoći za zadržavanje radnih mjesta nisu prestale važiti odredbe Zakona o radu. Obrtnik, prema vlastitim procjenama, može primijeniti mogućnost rada od kuće, korištenje godišnjeg odmora ili aneksiranje ugovorne obveze po pitanju iznosa plaće. Poslodavac je dužan isplatiti razliku do ugovorene plaće, ali u kriznim vremenima u kojima se dogodila obustava poslovanja, prioritet je zadržavanje radnih mjesta, pa je stoga solidarnost između poslodavca i radnika presudna – kažu u HOK-u. S obzirom da ministar Marić kao opciju za punu isplatu plaće poslodavcima, između ostalog, predlaže i kreditne mjere likvidnosti, pitali smo udruženja kakve posljedice na poslovanje može imati dodatno zaduživanje u ovoj situaciji.
- U razdoblju u kojem obrt ne radi, zaduživanje za trošak plaća najčešće znači dugotrajan oporavak poslovanja, a u pitanje dolazi i sama održivost obrta – odgovaraju u HOK-u. Prema informacijama Udruženja hrvatskih obrtnika Varaždin, za mjesec ožujak većina je obrtnika isplatila punu plaću svojim zaposlenicima, uz potporu koju su dobili od HZZ-a.
- Pojedini obrtnici dogovorili su određeno smanjenje plaće koje su regulirali Aneksom ugovora o radu, a kod nekih je izostavljen obračun stimulacije na plaću s obzirom da se ne radi punim kapacitetom, a uvijek ima i onih koji isplaćuju samo minimalnu plaću pa se kod njih ništa nije mjenjalo – odgovaraju iz Udruženja, čiji predsjednik Boris Kos ističe važnost čuvanja radnih mjesta.
- Onaj tko će moći, isplatit će punu plaću, a kad se ne bude moglo, ide se na izmjene ugovora. U ovom je trenutku važno sačuvati radna mjesta, naši radnici su naša snaga i čuvat ćemo ih dok možemo – kaže Kos. Iz HGK također ističu da je mjera, koja je poslodavcima na raspolaganju, subvencija plaće, no da iznos plaće, koju je poslodavac dužan isplatiti prema ugovornoj obvezi, ostaje na snazi.
