Izgradnja Pelješkoga mosta i pristupnih cesta na Pelješcu trenutačno je najveći infrastrukturni projekt u Hrvatskoj. Tvrtka Geotech d.o.o. izradila je izvedbeni projekt potpornih konstrukcija od armiranog tla, a zahvaljujući varaždinskom Kotonteksu i talijanskom partneru Tenax, dionica koju gradi tvrtka Strabag sustavom Rivel, tehnologijom gradnje zidova koja je sada prvi puta primijenjena u Hrvatskoj, omogućeno je otvorenje pristupnih cesta 26. srpnja.
Izgradnja prvih, primitivnih tipova potpornih konstrukcija seže daleko u prošlost. Naime, primjeri ojačanja tla korišteni su u Kini najmanje tisuću godina, na zapadnom dijelu Kineskoga zida, kao i na nasipima duž rijeke Mississippi koji su se gradili u 19. stoljeću.
Naime, ova tehnologija ubrzava proces gradnje - u konkretnom slučaju, radi se o četiri mjeseca, a, osim toga, investitoru je donijela uštede od 25 posto u odnosu na stari projekt IGH-a. Rivel sustavom izgrađeno je ukupno pet objekata - zidova i upornjaka mostova, koji su visoki do 25 metara. To je bilo moguće zahvaljujući "armiranju" tla, koje je bilo projektno rješenje u sklopu projekta EU-a "Cestovna povezanost s južnom Dalmacijom".
Nove tehnologije teško se prihvaćaju
Kako piše u stručnom časopisu “Građevinar”, armirano tlo se kao potporna konstrukcija primjenjuje u suvremenom graditeljstvu u raznim oblicima posljednjih 50 godina, a označava tlo koje je ojačano vlačnim elementima, kao što su metalne trake ili geosintetici. Na tržištu postoji nekoliko različitih vrsta geosintetika - geotekstili, geomreže, geomembrane, geokompoziti. Polimerna priroda proizvoda čini ih pogodnima za upotrebu u tlu kojem je potrebna visoka razina trajnosti. Primjenjuju se u svim područjima graditeljstva, a česti su i u poljoprivredi i šumarstvu.
- Ovo je uspjeh prvenstveno zbog moje upornosti da u hrvatsku građevinsku struku uvedem nove tehnologije, koje neki projektanti, izvođači i investitori, naviknuti na stari sustav građenja teško prihvaćaju. Taj problem mi, kao Kotonteks, imamo od samih početaka kada smo prije 20 godina počeli s transferom novih tehnologija, a problem postoji i danas - naglašava Anđelko Jagečić, osnivač Kotonteksa, dodajući da je riječ i o izuzetnom doprinosu zaštiti okoliša jer je postojeći iskopani materijal nije trebalo deponirati - iskorišten je zahvaljujući specijalnim geomrežama.
ARMIRANJE TLA Građenje potpornih konstrukcija je vrsta gradnje koja djeluje tako da armatura ugrađena u nasip naprezanja prenosi trenjem po dodirnoj površini između armature i tla u nasipu. Danas se ta tehnologija primjenjuje za ojačavanje tla u temeljima konstrukcija, na nasipima, potpornim zidovima i upornjacima mostova. Takve su građevine zapravo nasute građevine, u koje se tijekom nasipavanja i zbijanja ugrađuju vlačni elementi - geosintetici. U odnosu na konvencionalne armiranobetonske zidove, takvo projektno rješenje povoljnija je opcija, osobito s ekonomskoga i estetskoga stajališta. Potporne konstrukcije od armiranoga tla otporne su na seizmička opterećenja, no njihova uporaba u područjima visoke seizmičnosti ima ograničenja zbog nedostatka konačnih istraživanja, navodi se u časopisu “Građevinar”.
Na dionici Strabaga, kako napominje, Kotonteks je izveo i tri kilometara hidroizolacije tunela "D. Brijeg" i "Kamenice", a sada u suradnji s tvrtkom Gefyrom iz Splita završava tunele na dionici grčkog Avaxa.
Iznimna složenost projektiranja i izgradnje
- Na pristupnim cestama mostu Pelješac, Kotonteks je odradio četiri potporne konstrukcije od armiranog tla s Tenax Rivel sustavom. Najzahtjevniji su bili nasipi upornjaka U0 i U4 za vijadukt "Dumanja - Jaruga", a potom i zamjena vijadukta "Doli" s potpornom konstrukcijom od armiranog tla. Preostala dva zida od armiranog tla su u čvoru "Brijesta" zamijenila potporne konstrukcije od gabionskih koševa, koji zbog lokacije nisi bili adekvatni ni iz aspekta gradnje, ni trajnosti, ni vizualno – kazao nam je inženjer Kotonteksa Mladen Mikec.
Kotonteks je zastupnik i distributer Tenax Italija, renomiranog europskog proizvođača geosintetika i srodnih materijala.
- Projektiranje i izgradnja bili su posebno složeni zbog seizmičnosti područja, visine armiranih konstrukcija od geomreža (prosječna visina 17 m, maksimalna visina do 25,0 m) i na nagiba lica armiranog nasipa (do 80°). Prisutnost stijene na stražnjoj strani armiranog tla u nekim je slučajevima zahtijevalo finu optimizaciju dizajna kako bi se što je moguće više smanjio iskop stijene. Projektiranje i izgradnja konstrukcija armiranih nasipa geomrežama bili su veliki izazov i definitivno veliki uspjeh za Tenax i Kotonteks, zahvaljujući i velikom poslu odrađenom od strane izvođača, koji je bio u stanju završiti posao na vrlo precizan i točan način, usprkos svim logističkim poteškoćama zbog lokacije i predviđenog vremena koje nameće izgradnja nosive konstrukcije mosta - rekli su nam projektanti iz talijanske tvrtke Tenax Piergiorgio Recalcati i Lidija Sarah Calvarano.
- Spremnost rukovodstva Strabaga, Hrvatskih cesta, inženjera i radnika na terenu na nove načine gradnje doprinijelo je spajanju Hrvatske prije turističke sezone. Ovaj sistem gradnje svoje će prednosti tek pokazati, prvenstveno pri eksploataciji prometnice zbog svoje atraktivnosti i niskih troškova održavanja u odnosu na vijadukte - veli Jagečić.
Zastarjeli pristupi inženjerskih kadrova
Jagečić ističe da novu tehnologiju teško uvode i u, među ostalim, sustav HŽ Infrastrukture. Imaju podršku resornog ministra Olega Butkovića, ali, kako kaže, “HŽ Infrastruktura je sa svojim inženjerskim kadrom u sektoru razvoja poznata kao nekooperativna i konzervativna kad su u pitanju ova rješenja”.
- Recimo, na najvećoj dionici koja se gradi, Križevci-Mađarska granica, izmijenili su projektantsko kvalitetno rješenje s mrežama krutog čvora, čime se znatno smanjuje trajnost i povećavaju troškovi održavanja. U odnosu na cjelokupnu investiciju radi se o promilima dodatnog troška koji inače snaša EU, izvođaču donosi nepripadnu dobit, a HŽ Infrastrukturi ubuduće velike troškove i manje brzine vlakova. To je rezultat zastarjelih pristupa koje, nažalost, podržavaju i pojedini mladi projektanti nespremni na nova učenja – upozorio je osnivač Kotoneksa.
No, unatrag desetak godina u sustav Hrvatskih voda uspjeli su izlobirati nove tehnologije u sustav gradnje, koja garantira stoljetnu sigurnost od poplava.
- Međutim, trebala se dogoditi Gunja i Virje Otok da nas ozbiljno shvate. Klimatske promjene donijet će nam mnoga neugodna iznenađenja u budućnost - veli Jagečić.
