Urbanistica iz Beča ponovno upozorava na nedostatak planskog razvoja prometne infrastrukture

MGA/VV | 4.5.2020. u 10:30h | Objavljeno u Aktualno

Nakon što je svojedobno slala svoje kritičke osvrte na sanaciju Anine ulice u Varaždinu, ali i druge urbanističke i gradske teme poput gašenja kotlovnica, inženjerka Marija Kovač-Schild osvrnula se i na novu temu vezano za regulaciju prometa u Ulici Augusta Šenoe.

Varaždinka, koja radi u Beču kao inženjerka građevine smatra da bi aktualna gradska vlast prvo trebala izraditi Plan razvoja prometne infrastrukture, pa tek onda krenuti u sanaciju prometnica. Detaljnim dopisom obratila se redakcijama lokalnih varaždinskih medija te njezino pismo prenosimo u cijelosti:

- Usprkos korona-krize naša gradska vlast uspijeva održati kontinuitet izgradnje i sanacije prometnica, jedino što još nije uspjela izraditi najbitniji plan, a to je Plan razvoja prometne infrastrukture. Plan koji je neizostavan kod razvoja svake urbane sredine, a kojim se sagledava kompletna prometna infrastruktura i prema tome određuju smjerovi kretanja svih sudionika u prometu kao i prometa u mirovanju.

Budući da Grad Varaždin nema Plan razvoja prometne infrastrukture, upitna su njegova prometna rješenja kao i sanacije ulica. Najnoviji primjer je ulica A. Šenoe kod Varaždinskog placa koja je pretvorena u pješačku zonu, čime se smanjio broj parkirnih mjesta a da se općenito nije riješilo već dosad kritično pitanje parkiranja oko placa. Ako je cilj ove pješačke zone „poticanje građana da više pješače ili se voze biciklom, a manje motornim vozilima u centru grada“ trebalo je onda omogućiti odgovarajuće puteve za pješake i bicikliste do te zone.

Zato je sada potrebno prisjetiti se i slavne Anine ulice koja je sredinom prošle godine prvobitno sanirana prema postojećem stanju, da bi tek nakon završetka sanacije gradska vlast „razmišljala zdravo razumski“ te bez suglasnosti PU varaždinska na nogostupima iscrtala „stručne“ biciklističke staze. Budući da je na tim stazama bila ugrožena sigurnost kretanja upravo biciklista i pješaka, one su se prema nalogu Službe inspekcije sigurnosti cesta morale ukloniti za nešto manje od mjesec dana nakon puštanja u promet.

Takav propust u sanaciji ne bi se dogodio da se pomoću Plana razvoja prometne infrastrukture na vrijeme uvidjelo značenje pješačkih i biciklističkih staza u Aninoj ulici kao poveznica jugoistočnog dijela grada, koji se i dalje izgrađuje, s centrom Grada, a sada i s novom pješačkom zonom u ulici A. Šenoe.

Sada je od sporne biciklističke staze u Aninoj ulici preostalo još oko 50m dužine uz nekadašnju zgradu i parkirališta „Koke“ za koju se naknadno izradio Prometni elaborat u kojem u Tehničkom opisu pod Napomenom stoji:

„U budućnosti moguće je razmotriti i definirati neko novo rješenje vođenja biciklističkog i ostalih vrsta prometa, kako u prometnom dijelu Anine ulice, tako i u široj zoni iste. U tu svrhu potrebno bi bilo razmotriti prijedloge, planove i potrebe svih zainteresiranih subjekata (grad Varaždin, prometni planeri, stručnjaci, zainteresirane udruge i građani).“ Hoće li se prema tome prvo sve sanirati i tek onda razmotriti i definirati rješenje tj. izraditi Plan prometne infrastrukture?

Međutim ni ova izuzetno kratka biciklistička staza iscrtana tek u prosincu prošle godine ne olakšava vožnju biciklom, već ona na žalost biciklistima još i otežava kretanje. To je vidljivo već na samom početku staze gdje se postavlja pitanje: „Kako može biciklist s kolnika prijeći na biciklističku stazu koja počinje oko 10m od križanja s ulicom A. Cesarca i koja je od kolnika odvojena visokim rubnjakom te ograđena nizom metalnih stupića?“
Prema obrazloženju nadležnih u Gradu biciklist dolazi pješice do staze!? To znači da biciklist mora od ulice A. Stepinca preko pješačkog prijelaza u ulici A. Cesarca pješice bicikl dogurati do početka biciklističke staze! 

Ako biciklistu nije poznat ovaj put koji su opisale nadležne službe, do početka biciklističke staze može doći vozeći se na biciklu preko križanja s ulicom A. Cesarca. Problem nastaje kod prometnog znaka početaka biciklističke staze gdje biciklist mora na kolniku sići s bicikla, zatim mora bicikl podići na visoki rubnjak i između metalnih stupića postaviti bicikl na početak biciklističke staze. Ovo je i nešto opasniji prelazak na biciklističku stazu budući da pri ovom manevru na kolniku biciklista može okrznuti neko motorno vozilo. Za bicikliste koji imaju prikolicu, prevoze djecu ili transportni materijal ovaj prelazak svakako nije preporučljiv.

Treća mogućnost prelaska biciklista s kolnika na biciklističku stazu je da vozi preko upuštenog rubnjaka kod pješačkog prijelaza i preko taktilnog polja upozorenja ugrađenog za slijepe i slabovidne osobe, zatim još par metara preko nogostupa pa onda dolazi direktno do početka biciklističke staze. U ovom slučaju biciklist mora paziti da ne okrzne nekog pješaka. Kad biciklist na ovaj ili onaj način konačno dođe na početak biciklističke staze, nakon tri okreta pedala već dolazi do završetka biciklističke staze.

Za prelazak tih 50m staze sporijem biciklistu treba otprilike 18 sekundi (10km/h) uz pretpostavku da mu neko vozilo koje ulazi ili izlazi s „Kokinog“ parkirališta ne prepriječi put. Budući da ni kraj biciklističke staze nije propisno izveden, prije ponovnog prelaska biciklista na kolnik preporučljivo je ponovo stati i pogledati unatrag da ne bi naletjelo neko motorno vozilo.  Od ovakvih biciklističkih staza svakog zaboli glava i ovakvim stazama se sigurno neće građane potaknuti da se više voze biciklom.

Prema navedenom vidljivo je da ta staza i dalje ne ispunjava uvjete za nesmetanu, sigurnu i kontinuiranu vožnju biciklom unatoč dodatnim sanacijama čiju su „stručnu“ realizaciju građani dosada već višestruko platili.
Jednom prilikom je gospodin Čehok izjavio da bi zbog nepropisne gradnje „90% pješačkih i biciklističkih staza u Hrvatskoj trebalo ukinuti“. Hoće li se onda i ova nepropisno novosagrađena staza ukloniti?
Na kraju postavlja se još i pitanje treba li se bez Plana prometne infrastrukture nastaviti sa daljnjim sanacijama prometnica u Gradu Varaždinu ili će gradska vlast konačno uvidjeti da se osim kozmetičke izmjene asfaltne površine bez većih dodatnih investicija mogu rješavati i prometni problemi, a ne da novim sanacijama stvaraju još dodatne probleme?

 

Označeno u