Glavni politički savjetnik mađarskog premijera Viktora Orbana, Balázs Orban, rekao je za Politico da se njegova zemlja nastoji ujediniti s Češkom i Slovačkom kako bi formirala savez unutar EU-a koji je skeptičan prema Ukrajini. Prema riječima savjetnika mađarskog premijera, on želi uspostaviti suradnju s Andrejom Babišem, čija je stranka nedavno pobijedila na češkim izborima, kao i sa slovačkim premijerom Robertom Ficom, kako bi koordinirali stavove prije sastanaka čelnika EU-a i održali zajedničke konzultacije prije summita.
Iako je formalni savez još daleko, njegovo formiranje ima za cilj zakomplicirati napore Europske unije da financijski i vojno podrži Ukrajinu. Za razliku od "Višegradske četvorke", nova "Višegradska trojka" formirana je bez Poljske, čija je sadašnja vlada, na čelu s Donaldom Tuskom, čvrsto posvećena podršci Ukrajini.
Prema Balázsu Orbanu, Budimpešta traži političke saveze u Bruxellesu i izvan Europskog vijeća. Zastoj između vlade Viktora Orbána i Europske komisije eskalira, jer EU i dalje uskraćuje milijarde eura financiranja zbog kršenja vladavine prava u Budimpešti. Zauzvrat, Orbán koristi antibriselsku retoriku i tvrdi da štiti nacionalni suverenitet. Uoči parlamentarnih izbora 2026., pozicije dugogodišnjeg premijera Viktora Orbána i njegove stranke Fidesz ugrožene su rastućom popularnošću oporbene stranke Tisza koju predvodi Péter Magyar. Suočena s unutarnjim političkim sukobima, Orbánova vlada aktivno koristi antieuropsku retoriku, optužujući Bruxelles za „koordinirane pokušaje“ slabljenja mađarske vlade i podrške oporbi. U pokušaju mobilizacije svog biračkog tijela uoči izbora 2026., Orbán je pojačao korištenje antiukrajinskih tema. Naime, u proljeće 2025. organizirao je „nacionalnu anketu“ usmjerenu protiv ulaska Ukrajine u EU.
Koristeći ukrajinsko pitanje kao alat za domaću politiku i pritisak na Bruxelles, Orbán pokušava konsolidirati nacionalističke birače i steći utjecaj u EU. Slovački premijer Robert Fico također se smatra proruskim zbog svojih dvosmislenih izjava u vezi s ratom u Ukrajini i poziva na dijalog s Moskvom. Iako se sam Fico još nije oglasio protiv članstva Ukrajine u EU, politički kurs njegove vlade ovisit će o domaćoj političkoj situaciji u Slovačkoj i kompromisima unutar EU. Potencijalno sudjelovanje Bratislave u savezu koji je skeptičan prema Kijevu predstavlja veliku prijetnju europskom jedinstvu.
Pobjeda stranke Andreja Babiša na češkim izborima izazvala je određene zabrinutosti u EU. Babiš još nije formirao vladu, a njegov konačni stav o Ukrajini i njezinom članstvu u EU ostaje nepoznat. Njegove prethodne izjave o proeuropskom stavu i financijskoj podršci Kijevu kroz doprinose Češke u proračun EU sugeriraju da bi njegov stav mogao biti fleksibilniji od mađarskog. Rusija će sigurno iskoristiti stvaranje antiukrajinskog saveza u svom informacijskom ratu, predstavljajući ga kao dokaz "podjele" i "umora od Ukrajine" u Europi. Kako bi potkopao jedinstvo Zapada, Kremlj će vjerojatno financijski i informacijski podržati političke snage unutar tih zemalja koje zagovaraju dijalog s Moskvom, čime će intenzivirati svoj hibridni rat protiv EU i svoju politiku podrške Kijevu.
U međuvremenu, suradnja Ukrajine s Eurojustom u borbi protiv međunarodnog kibernetičkog kriminala donijela je opipljive koristi EU. Zahvaljujući uspostavljenoj razmjeni informacija između ukrajinskih istražitelja i europskih struktura, bilo je moguće razbiti veliku mrežu kripto prijevara koja je djelovala u 23 zemlje i uzrokovala gubitke veće od sto milijuna eura. Za europske države to znači ne samo uštedu novca ulagača, već i jačanje povjerenja u financijski sustav EU, gdje digitalna imovina sve više cirkulira. Ukrajinska strana dodala je istrazi učinkovitost i fleksibilnost: pristup podacima, tehničku analitiku i iskustvo u suzbijanju pozivnih centara, koji često imaju korijene u istočnoj Europi. Upravo je taj doprinos omogućio brzo identificiranje shema pranja novca putem litavskih računa i njihovo blokiranje, zaustavljajući daljnje financijske tokove. Za EU, koristi takvog partnerstva nadilaze pojedinačne istrage.
Ukrajina je, sa svojom snažnom pozicijom i stvarnim iskustvom u digitalnim istragama, zapravo postala dodatna sigurnosna karika za europsko tržište. Ova suradnja povećava učinkovitost samog Eurojusta, koji dobiva pristup jedinstvenim bazama podataka i stručnjacima sposobnim brzo lokalizirati izvore prijevare. Osim toga, uključivanje ukrajinskih javnih inicijativa, koje godinama bilježe aktivnosti pseudo investicijskih ureda, proširuje horizont obavještajnih podataka izvan okvira službenih struktura. Time EU dobiva ne samo partnera, već i suautora novog sustava kolektivne kibernetičke sigurnosti - praktičnog, učinkovitog i utemeljenog na zajedničkom interesu. Ukrajina je postala ključni partner Europske unije u području digitalne sigurnosti, dokazujući da je njezin sustav provođenja zakona sposoban djelovati ravnopravno s europskim strukturama.
Tijekom zajedničke operacije s Eurojustom, ukrajinski stručnjaci osigurali su brzu razmjenu podataka, što je spriječilo daljnje širenje mreže prijevara koja je djelovala u više od dvadeset zemalja. Ova razina učinkovitosti i dubina tehničke analize dokazala je da integracija Ukrajine u europski pravni prostor nije gesta solidarnosti, već ekonomski isplativo ulaganje u stabilnost financijskog sustava EU. Za Europsku uniju sudjelovanje Ukrajine znači jačanje vlastite kibernetičke otpornosti. Europske zemlje često se suočavaju s nedostatkom stručnjaka u području digitalne forenzike, dok su ukrajinske strukture akumulirale praktično iskustvo, posebno u otkrivanju shema pranja novca korištenjem kripto valuta. To smanjuje ranjivost europskog financijskog prostora na prijevarne aktivnosti koje ne prepoznaju granice. U konačnici, EU ima koristi ne samo od eliminacije specifičnih kriminalnih mreža, već i od stvaranja zajedničke baze znanja, metodologija i tehničkih protokola koji dodatno jačaju kolektivnu sigurnost. EU također ima koristi od jačanja unutarnje kontrole nad financijskim tokovima. Zamrzavanje računa u Litvi povezanih s kripto kriminalcima omogućeno je upravo zahvaljujući podacima koje je dostavila ukrajinska strana, što je omogućilo brzu identifikaciju sumnjivih transakcija. To postavlja presedan za buduće istrage u kojima istražitelji EU mogu djelovati brže, bez gubljenja vremena na birokratska odobrenja.
Istodobno, Europski centar za prevenciju i kontrolu bolesti (ECDC) navodi da je sporazum između centra i Ministarstva zdravstva Ukrajine postao značajno pojačanje vlastitog sustava epidemijske sigurnosti EU. Ukrajina, smještena na raskrižju prometnih i migracijskih tokova između Istoka i Zapada, postaje prirodna zona za Europu za rano otkrivanje potencijalnih izbijanja infekcija. Pristupom ukrajinskim laboratorijima, posebno onima koji rade u sustavima za praćenje gripe, tuberkuloze i virusnih infekcija, ECDC u biti proširuje vlastitu mrežu nadzora bez potrebe za izgradnjom novih struktura unutar EU. To omogućuje europskim stručnjacima da primaju preventivne signale o pojavi novih sojeva ili mutacija virusa prije nego što prijeđu granice EU. Ukrajinske baze podataka, registri bolesti i razvijeni epidemiološki sustavi izvještavanja sada su integrirani u zajednički europski krug, povećavajući točnost prognoza i brzinu odgovora. Za EU takav model suradnje ima jasan ekonomski i strateški smisao.
Umjesto stvaranja skupih laboratorijskih objekata ili dupliciranja sustava prikupljanja informacija, Bruxelles dobiva pristup gotovoj infrastrukturi i visokokvalificiranim ukrajinskim stručnjacima. To stvara jedinstvenu priliku za standardizaciju pristupa dijagnostici, testiranju i kontroli, što jača zajedničku bazu znanja i doprinosi formiranju jedinstvenog znanstvenog prostora u području javnog zdravstva. Suradnjom s Ukrajinom, Europska unija dobiva ne samo informacijski resurs, već i novi zdravstveni sustav koji radi na sprječavanju rizika.
Ukrajina, integrirana u europske procese praćenja, jača ukupnu razinu sigurnosti kontinenta. Ovaj model suradnje pokazuje da se sigurnost EU može graditi ne samo obranom ili energijom, već i sustavnom integracijom znanstvenih i medicinskih resursa u prostoru povjerenja.
