U Varaždinskoj županiji prošle godine veće prosječne plaće, no i dalje zaostajemo za prosjekom

Napisao/la: IHR/Varaždinske vijesti -
U Varaždinskoj županiji prošle godine veće prosječne plaće, no i dalje zaostajemo za prosjekom Foto: Ilustracija/Arhiva VV

U 2018. godini prosječna plaća u Varaždinskoj županiji u gospodarstvu iznosila je 4.777 kuna, što je više u odnosu na 2017. godinu, kada je prosječna plaća bila 4463 kune. Međutim, plaće u Varaždinskoj županiji i dalje zaostaju od državnog prosjeka koja je, prema podacima FINA-e, u Hrvatskoj u 2018. godini bila 5.584 kuna.

- U odnosu na druge županije i Grad Zagreb, Varaždinska županija nalazi se na 15 mjestu i spada u skupinu županija sa nižim plaćama – navodi se u informaciji o stanju gospodarstva Varaždinske županije za 2018. godinu i prvom polugodištu 2019., koje će se u srijedu 2. listopada naći pred vijećnicima Županijske skupštine.

Najviše porasle plaće u financijama

Niske plaće su, navodi se u izvješću, produkt brojnih činitelja, uz ostalo i strukture gospodarstva u kojoj prevladavaju radno intenzivne i nisko akumulativne grane industrije, ali su djelom određene i poreznom politikom države.

- Gledajući ostvarenje prosječnih mjesečnih neto plaća po zaposlenom prema veličini poduzeća u Varaždinskoj županiji u 2018. godini, tada su najveću plaću od 5.014 kuna ostvarila mala poduzeća, a najmanju plaću od 4.114 kuna ostvarila su mikro poduzeća. Promatrajući kretanje plaća po oblicima vlasništva u 2018. godini, najveću prosječnu mjesečnu neto plaću po zaposlenom u protekloj godini, imala su poduzeća u državnom vlasništvu u iznosu od 5.995 kuna, dok su najmanju plaću imala poduzeća iz mješovitog vlasništva u iznosu od 4.339 kuna – navodi se u izvješću o stanju u gospodarstvu Varaždinske županije za prošlu i prvih šest mjeseci ove godine.

Prosječne plaće u prerađivačkoj industriji, gdje radi najviše, 22.383 djelatnika iznose 4675 kune. Ipak, u tom segmentu nisu najniže prosječne plaće. Prema objavljenim podacima, najmanje su plaćeni radnici u trgovini gdje prosječne plaće iznose 4549 kuna. Najviše prosječne plaće su u stručnim, znanstvenim i tehničkim djelatnostima, gdje prosječna plaća iznosi 5137 kuna, a gdje je najmanje zaposlenih.

Do povećanja prosječnih mjesečnih neto plaća došlo je u poljoprivredi, prerađivačkoj industriji, građevinarstvu, trgovini na veliko i malo, prijevozu i skladištenju, a najveće povećanje plaća zabilježeno je u financijskim djelatnostima i djelatnostima osiguranja. U tom dijelu plaće su, prema objavljenim podacima, porasle za čak 55,1 posto.

Zbunjujuće - izvoz i prihodi veći, plaće male 

- Od velikih poduzeća, nešto veće plaće po zaposlenom u prošloj godini zabilježene su u Colasu Hrvatska u iznosu od 8.088 kuna, Varkomu u iznosu od 6.476 kuna, Gumiimpexu u iznosu od 6.569 kuna te Vindiji u iznosu od 6.082 kune dok su niže plaće zabilježene u Varteksu u iznosu od 3.394 kuna te Boxmarku u iznosu od 4.604 kune. Najveće plaće po zaposlenom evidentirane su u privatnim poduzećima Ecx. IO Croatia (digitalna agencija, član IBM grupacije) u iznosu od 34.415 kuna, GVE agenciji za privremeno zapošljavanje u iznosu od 25.400 kuna te poduzeću Emiter u iznosu od 16.493 kuna. U 2018. godini nije došlo do značajnijih promjena udjela pojedinih djelatnosti u gospodarskoj strukturi u odnosu na 2017. godinu, a tradicionalno najveći udio u strukturi prihoda ima prerađivačka industrija (52,1 posto), koja ujedno ima i najveći udio u zaposlenosti (52,3 posto) kao i izvozu (80,0 posto) – navodi se u izvješću o gospodarstvu u Varaždinskoj županiji.

Prof. dr. sc. Marijan Cingula

Profesor s Ekonomskog fakulteta prof. dr. sc. Marijan Cingula ističe kako podaci o gospodarskim pokazateljima Varaždinske županije godinama djeluju zbunjujuće jer se ostvaruju relativno veći prihodi i veći izvoz u odnosu na hrvatske prosjeke, ali su istovremeno plaće značajno manje od državnog prosjeka.

- Tako je već godinama, može se reći desetljećima, a uzroci su još uvijek isti ili vrlo slični kao što su bili ranije: ponajprije struktura gospodarstva u kojem dominiraju nisko akumulativne djelatnosti, a zatim i niska proizvodnost, u odnosu na europsko tržište. To se najbolje vidi po tome što upravo najveći izvoznici ostvaruju značajno niže prosječne plaće, a više plaće isplaćuju se u onim djelatnostima koje prodaju svoje proizvode i usluge na domaćem tržištu, naročito ako su im glavni kupci država ili državna poduzeća – istaknuo je prof. dr. sc. Cingula.

Navodi kako je izuzetak trgovina, koja ovisi upravo o kupovnoj moći većine tih slabije plaćenih radnika.

- Izuzetak su i ona poduzeća koja su potpuno uklopljena u svjetsko tržište, koja postižu svjetske cijene, pa su i njihove plaće nešto bliže svjetskima, ali još uvijek ne dovoljno. Problem visokih izdavanja za državu, kao i brojnih parafiskalnih nameta, svakako doprinosi tome da poslodavci manji dio ostvarenog prihoda mogu podijeliti u plaće, ali opet i tu postoje izuzetci: oni poduzetnici (najčešće manji) koji misle da imaju pravo na svjetske profite, bez obzira što nemaju ni svjetsku organizaciju niti svjetsku kvalitetu pa onda svoje slabosti prebacuju na teret potplaćenih radnika – zaključuje.

Prognoze nimalo optimistične

Za sindikalistu Sinišu Miličića, i bivšeg vijećnika Županijske skupštine, gospodarstvo Varaždinske županije svoj uspjeh temelji na niskoj cijeni rada.

- Pri tome valja naglasiti da za nisku cijenu rada nije kriva samo radno intenzivna industrija u koju spadaju proizvodnja tekstila, odjeće, obuće i obrada kože. To se vidi iz podataka o poslovanju prvih deset poduzeća po ukupnom prihodu u 2018. godini prema kojim podacima udio troškova osoblja u poslovnim prihodima iznosi manje od 9 % i to u rasponu od 3,27 % (Bomark Pak.) do 16,64% (Boxmark Leather) – ističe predsjednik Regionalnog industrijskog sindikata (RIS).

DSC_8843.JPG

Siniša Miličić, predsjednik RIS-a

Iako poduzeća objavljuju rezultate poslovanja prema međunarodnim standardima financijskog izvještavanja, ipak ih treba iščitavati s dozom opreza, dodaje. Čak i u uvodnim napomenama „Informacije o stanju gospodarstva Varaždinske županije“ stoji kako je netransparentnost podataka ograničavajući činitelj prikaza stanja u gospodarstvu.

- Tako imamo poduzeće koje posljednjih pet godina konstantno prikazuje gubitke čiji ukupni iznos premašuje 778 milijuna kuna (Boxmark Leather  2014.-2018.). ili imamo primjer poduzeća iz djelatnosti cestovnog prijevoza robe u kojima se, za istu djelatnost i približno istu veličinu poduzeća, prosječne mjesečne neto plaće kreću u rasponu od 2.721 (CREDO Varaždin) do 10.714 kuna (Tkalec Trans Gornji Mihaljevec). Prosječna mjesečna neto plaća vozača kamiona u Varaždinskoj županiji je oko 4.000 kuna, dok vozači autobusa u prosjeku zarađuju oko 400 kuna više, a poduzetnici tvrde da su plaće vozača visoke i stimulativne – ističe i dodaje kako će poduzetnici s ciljem maksimalizacije profita radije posegnuti za uvoznom radnom snagom nego povećati plaće domaćim radnicima.

- Prema statističkim podacima Eurostata Hrvatska spada u red zemalja s najnižim udjelom troškova rada u EU, odnosno najnižim troškovima rada po satu, dva i pol puta ispod prosjeka Europske unije (u 2017. godini 10,6 eura) – dodaje i nije baš optimističan.  

- Iako se iz statističkih podataka može zaključiti da u Hrvatskoj ima prostora za povećanje plaća, one ipak vrlo sporo i skromno rastu. Puno sporije nego primjerice u Rumunjskoj, tako da možemo prognozirati kako će Hrvatska uz Bugarsku još dugo biti najsiromašnija zemlja u Europske unije, a val iseljavanja hrvatskih građana će se nastaviti – ustvrdio je.

Facebook komentari
Komentari ispod članaka ni na koji način nisu stavovi uredništva Varaždinskih vijesti te su za njih odgovorni isključivo čitatelji. Ističemo kako je stav redakcije da je zabranjeno vrijeđanje, govor mržnje te poticanje diskriminacije na osnovi rase, etničke pripadnosti, boje kože, spola, jezika, vjere, dobi, rodnog identiteta ili spolne orijentacije. Svi komentari za koje uredništvo procijeni da su neprikladni bit će obrisani, a njihovi autori prijavljeni nadležnim tijelima.

043 logo

Varaždinske-vijesti.hr koriste kolačiće (eng. Cookies) radi pružanja što boljeg korisničkog iskustva. Ako nastavite koristiti ovu web stranicu prihvaćate korištenje kolačića.