U Hrvatsku se iz inozemstva, pokazuju podaci DZS-a, lani doselilo 33.414 osoba, a u inozemstvo se odselilo 34.046, tako da je saldo vanjske migracije bio negativan te je iznosio -632. Korona je, dakle, gotovo prekinula niz negativnih migracijskih salda vidljiv već godina, osobito nakon ulaska u EU. Tako je 2019. taj saldo iznosio -2.422, 2018. godine – 13.486, a 2017. čak -31.799.
Iz inozemstva se lani doselilo 25,3 posto hrvatskih državljana i 74,7 posto stranaca, a u inozemstvo odselilo se 61,4posto hrvatskih državljana i 38,6 posto stranaca. U ukupnom broju doseljenih i odseljenih znatan je udio stranaca u okviru godišnjih kvota dozvola za zapošljavanje.
Od ukupnog broja doseljenih osoba u Hrvatsku, 28,2 posto osoba doselilo se iz Bosne i Hercegovine, slijede Srbija i Kosovo, dok se najviše osoba odselilo u Njemačku (34,2 %).
Unutarnja migracija bila je još intenzivnija: mjesto stanovanja unutar Hrvatske promijenilo je 64.155 osoba, a najveći broj preseljenog stanovništva bio je u dobi od 20 do 39 godina (47,1%).
Od ukupnog broja preseljenog stanovništva u 2020., najviše osoba (41,2%) selilo se između županija, zatim između gradova/općina iste županije (38,7%), a između naselja istoga grada/općine selilo se 20,1% osoba. U Varaždinsku županiju se doselilo 2.495 osoba iz drugih županija, a iz nje u druge županije odselilo 2.480.
Grad Zagreb je s 1623 osobe imao najveći lanjski pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva, koji čine razlika između ukupnog broja doseljenih iz druge županije i inozemstva te ukupnog broja odseljenih u drugu županiju i inozemstvo. Uz Zagreb, pozitivan saldo imalo je još osam županija. Među njima i Varaždinska županija koja je, uz pozitivan saldo unutarnje migraciju, imala i mali, ali pozitivan vanjski migracijski saldo: 1.206 doseljenih i 1.182 iseljena. Pozitivan ukupan migracijski saldo imale su još Zagrebačka, Krapinsko-zagorska, Karlovačka, Primorsko-goranska, Zadarsko-kninska, Istarska i Dubrovačko-neretvanska županija te Zagreb.
Najveći negativan saldo ukupne migracije stanovništva imale su Vukovarsko-srijemska županija (-1.324 osobe) i Osječko-baranjska županija (-948 osoba), a među najmanjima Međimurska županija (-143).
