U Regionalnom centru Pravosudne akademije u Varaždinu, Ulica braće Radića 2, sutra 11. studenoga od 9.00 do 16.00 sati, održat će se Radionica na temu „Suzbijanje trgovanja ljudima“, koju organizira Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske, u suradnji s Pravosudnom akademijom.
Riječ je o prvom od planirana dva stručna seminara/radionice za suce i državne odvjetnike, koji se organiziraju u okviru provedbe Nacionalnog plana za suzbijanje trgovanja ljudima za razdoblje od 2018. do 2021., radi podizanja svijesti pravosudnih dužnosnika o kaznenom djelu trgovanja ljudima i što učinkovitijeg procesuiranja ovog kaznenog djela, ali i razumijevanja psiholoških utjecaja traume na žrtve kaznenog djela trgovanja ljudima kao potencijalne svjedoke u postupku.
Sudionicima seminara će se uvodnim govorom obratiti ravnatelj Ureda za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske i nacionalni koordinator za suzbijanje trgovanja ljudima, g. Alen Tahiri, univ. spec. pol. te predsjednik Županijskog suda u Varaždinu, g. Zdravko Pintarić, koji je ujedno i regionalni koordinator RC Pravosudne akademije u Varaždinu.
Voditelji seminara/radionice su Tomislav Brđanović, sudac Županijskog suda u Varaždinu i Goran Supančić, zamjenik županijske državne odvjetnice u Županijskom državnom odvjetništvu u Varaždinu koji će prezentirati fenomen trgovanja ljudima kroz domaće i međunarodne izvore.
Kroz seminar će biti izloženi i procesni aspekti ovog kaznenog djela, identifikacija i položaj žrtve te suradnja državnog odvjetnika i policije.
Prezentirat će se postojeća sudska praksa i sudska „politika kažnjavanja“ s time da je naglasak seminara na radu u grupama kroz rješavanje praktičnih primjera.
Trgovanje ljudima jedno je od najeksplicitnijih oblika kršenja međunarodnih standarda u području ljudskih prava pojedinca. Zbog globalnog karaktera trgovanja ljudima, niti jedna država na svijetu nije pošteđena ovog fenomena.
Ono je prepoznato kao goruće pitanje unutar borbe protiv međunarodnog organiziranog kriminaliteta, gdje su žene, djeca i muškarci podvrgnuti najrazličitijim oblicima iskorištavanja i zatiranja njihovih ljudskih prava. Ipak, u svjetskim razmjerima, a i u Republici Hrvatskoj, trgovanje ljudima u svrhu seksualnog i radnog iskorištavanja najčešći su oblici iskorištavanja žrtava.
Nacionalni sustav suzbijanja trgovanja ljudima u Republici Hrvatskoj uključuje aktivan rad velikog broja tijela državne uprave i nevladinih organizacija i to kroz djelovanje Nacionalnog odbora za suzbijanje trgovanja ljudima, Operativnog tima Nacionalnog odbora za suzbijanje trgovanja ljudima i nacionalnog koordinatora za suzbijanje trgovanja ljudima.
Nacionalni odbor zadužen je za donošenje programa i planova na području suzbijanja trgovanja ljudima te predlaže najvažnije političke smjernice na ovom području. Osnovan je kao multidisciplinarno, međuresorno tijelo u kojem su imenovani predstavnici svih relevantnih tijela državne uprave, međunarodnih organizacija i nevladinih udruga koji trebaju, svaki u svom djelokrugu, provoditi aktivnosti na području suzbijanja trgovanja ljudima.
Nacionalnim odborom predsjedava potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske zadužen za društvene djelatnosti i ljudska prava, gosp. Boris Milošević. Operativni tim za suzbijanje trgovanja ljudima osnovan je radi brzog i učinkovitog rješavanja problema koji se javljaju u konkretnim slučajevima te se sastaje jednom mjesečno, a predsjedava mu nacionalni koordinator za suzbijanje trgovanja ljudima.
Nacionalni koordinator za suzbijanje trgovanja ljudima koordinira rad tijela koja djeluju na području suzbijanja ljudi te je član međunarodnih mreža nacionalnih koordinatora, čime se potiče trans-nacionalna borba protiv trgovanja ljudima (mreže nacionalnih izvjestitelja i ekvivalentnih mehanizama Europske unije, neformalna mreža nacionalnih koordinatora Jugoistočne Europe).
Nacionalni dokumenti posebno naglašavaju usmjerenost na ljudska prava i zaštitu žrtava trgovanja ljudima. Trenutno je na snazi Nacionalni plan za suzbijanje trgovanja ljudima za razdoblje od 2018. do 2021. koji je usvojen na sjednici Vlade Republike Hrvatske, 7. lipnja 2018., a o čijoj provedbi Ured za ljudska prava i prava nacionalnih manjina Vlade Republike Hrvatske na godišnjoj razini izvještava Vladu Republike Hrvatske.
Republika Hrvatska je u prvih par godina od uspostavljanja nacionalnog referalnog sustava suzbijanja trgovanja ljudima bila isključivo tranzitna država, no tijekom zadnjih godina uočena je promjena tog trenda te se Republika Hrvatska sve više pojavljuje kao država porijekla te krajnjeg odredišta žrtava trgovanja ljudima. Naime, posljednjih godina većina identificiranih žrtava bile su državljanke Republike Hrvatske koje su seksualno ili radno iskorištavane unutar granica Republike Hrvatske (tzv. „interni trafficking“). Trendovi u Republici Hrvatskoj odgovaraju trendovima na svjetskoj razini, žrtve su uglavnom žene ili djevojčice, koje su seksualno eksploatirane.
Od 2002. do danas ukupno je identificirano 417 žrtva trgovanja ljudima. U 2016. identificirano je 30 žrtava. Žrtve su uglavnom hrvatski državljani/ke (22 od 30), iskorištavane u svrhu radne i seksualne eksploatacije, a počinitelji su uglavnom hrvatski državljani. U 2017. identificirano je 29 žrtava. Žrtve su uglavnom državljani/ke RH, maloljetnih žrtava je bilo 14, punoljetnih 15, prevladavala je radna eksploatacija i činjene protupravnih radnji (u porastu), počinitelji su uglavnom hrvatski državljani. U 2018. identificirano je 76 žrtva (od toga 59 žrtava državljana NR Kine, Tajvan), uglavnom punoljetne muške žrtve, a prevladava činjenje protupravnih radnji kao oblik eksploatacije.
U 2019. identificirano je 27 žrtava, prevladava spolna eksploatacija i eksploatacija u svrhu činjenja protupravnih radnji, žrtve su većinom žene. U 2020. identificirano je 15 žrtava, prevladava radna eksploatacija i spolna eksploatacija, žrtve su većinom muškarci, dok je u 2021. do sada identificirano ukupno 18 žrtava trgovanja ljudima.
