S ciljem osvješćivanja javnosti o važnosti prevencije moždanog udara, prepoznavanja simptoma te pravovremenog početka liječenja, a u svrhu postizanja najbolje moguće kvalitete života nakon preboljelog moždanog udara, i ove godine, 29. listopada, pod sloganom #NeBudiTaj (engl. #DontBeTheOne) obilježava se Svjetski dan moždanog udara.
Moždani udar je prvi uzrok invalidnosti i treći uzrok smrtnosti u Hrvatskoj. Nastaje naglo i ne bira životnu dob. Jedan od četiri bolesnika je radno aktivan. U 2018. godini od moždanog udara umrlo je 6 137 osoba, odnosno 11,6% svih umrlih. Godišnje se u Hrvatskoj liječi oko 12 do 13 000 osoba zbog moždanog udara. U svijetu 15 milijuna ljudi godišnje doživi moždani udar, a od toga ih 8 milijuna umre.
Valja naglasiti kako je posljednjih 15-ak godina prisutan pozitivan trend smanjenja smrtnosti od cerebrovaskularnih bolesti (moždani udar) u Hrvatskoj i svijetu. Međutim, osobe koje su doživjele i preživjele moždani udar često ostaju invalidi i trpe različite druge posljedice moždanog udara, ovisno o tome koji dio mozga je oštećen te koliko brzo se uspjelo reagirati.
Stoga je vrlo važno prepoznati simptome moždanog udara te što hitnije takvog bolesnika uputiti u bolnicu, smjestiti ga u jedincu za moždani udar kako bi se poduzele odgovarajuće dijagnostičke i terapijske mjere. Najvažnija su prva tri sata od nastupa simptoma. Jer vrijeme je mozak.
- Najčešći simptomi koji ukazuju na moždani udar su: iskrivljenost jedne strane lica, smetnje govora, iznenadna utrnulost, slabost ili oduzetost ruke, noge jedne strane tijela. Mogu se javiti smetnje vida poput zamagljenja ili gubitka vida, smetnje ravnoteže, vrtoglavice, iznenadna jaka glavobolja praćena mučninom, povraćanjem također su jedni od upozoravajućih simptoma – istaknula je voditeljica Odjela za neurologiju Opće bolnice Varaždin, mr.sc. Ruža Kostanjevec, dr.med. spec.neurolog.
Osim pravovremenog prepoznavanja simptoma, u borbi protiv moždanog udara najvažnija je prevencija, tj. borba protiv rizičnih čimbenika za moždani udar.
- Od rizičnih čimbenika na koje možemo utjecati je krvni tlak te su važne redovite kontrole i liječenje jer već smanjenje krvnog tlaka za 2mm smanjuje rizik za moždani udar za 10%, prestanak pušenja, otkrivanje i liječenje hiperlipidemije , simptomatske stenoze karotidnih arterija, liječenje šećerne bolesti koja povećava rizik za moždani udar 50%, otkrivanje i liječenje fibrilacije atrija - dodala je.
- Osobito je važan zdrav način života koji obuhvaća zdravu prehranu sa smanjenim udjelom masti, soli i šećera, povećanjem udjela povrća i voća uz održavanje normalne tjelesne težine– preporuča se mediteranski tip prehrane. Važno je biti i tjelesno aktivan. Ako pet puta na tjedan provodimo 30 minuta umjerene aktivnosti možemo reducirati vlastiti rizik za moždani udar za 25 posto. Smanjenje unosa alkohola, dovest će također do smanjena rizika od moždanog udara. Mentalno zdravlje također je povezano s rizikom od moždanog udara. Dokazano je kako depresija i stres povećavaju rizik od manjih moždanih udara, posebno kod starije populacije – nabraja dr. Kostanjevec.
Napominje da varaždinska Opća bolnica ima sve po pitanju dijagnostike, opreme, ali i stručnog kadra kada je riječ o dijagnostici i liječenju bolesnika s moždanim udarom.
- Na Odjelu za neurologiju OB postoji sva dijagnostička oprema koja je potrebna za dijagnosticiranje i liječenje bolesnika koji dožive akutni moždani udar kao i educirani liječnici i medicinske sestre tako da se moždani udar u varaždinskoj bolnici liječi po svim svjetskim standardima. Neurokirurgija također spremno odgovara izazovima koji su stavljeni pred nju – naglašava dr. Kostanjevec.
Rehabilitacija i kvaliteta života nakon moždanog udara izrazito je važan problem čije rješavanje znatno pomaže ekonomskom, socijalnom i psihološkom stanju pacijenta.
- Nažalost, mnogi preživjeli od moždanog udara suočavaju se sa značajnim izazovima koji uključuju fizičku invalidnost u vidu oduzetosti ruke noge ili polovine tijela, oduzetosti govora, poteškoće u komunikaciji, promjene u raspoloženju,što dovodi do gubitak posla, socijalnih kontakata. Stoga je jako važno nakon moždanog udara što je prije moguće započeti s rehabilitacijom i to odmah na Neurološkom odjelu, u vidu provođenja fizikalne terapije, tretmana logopeda ako je oduzet govor a potom nastaviti rehabilitaciju u specijaliziranim ustanovama.To može poboljšati funkciju i pomoći preživjelom da zadobije što veću neovisnost tijekom vremena. U tom procesu bolesnik ne smije biti sam. Uz odgovarajuću skrb medicinskog osoblja itekako mu je potrebna pomoć bliske osobe, člana obitelji, prijatelja, susjeda. Pacijentu treba pokazati kako nije sam, zaboravljen. Rehabilitacija može biti duga i iscrpljujuća, no nesmijemo odustati od cilja, a to je vraćanje bolesnika u obiteljsku i radnu sredinu sa što manjim neurološkim deficitom - istaknula je dr. Kostanjevec.
