Svečanom akademijom u zgradi Scheier danas je obilježena 105. obljetnica velike narodne skupštine, održane 9. siječnja 1919. na Franjevačkom trgu u Čakovcu, na kojoj je međimurski narod odlučnošću promijenio tijek povijesti. Tog je dana donesena Rezolucija o odcjepljenju Međimurja od mađarske države i pripojenju matici zemlji Hrvatskoj te uklesano svjedočanstvo o svijesti naših predaka. Koliko drže do svojih korijena, domovine i materinjeg jezika, Međimurke i Međimurci tadašnjem svijetu su pokazali najvećim okupljanjem ikada i glasanjem za Rezoluciju kojom su proglasili povratak domovini. Ondašnjim svijetom odjeknula je vijest o otetom narodu koji se izborio za svoj jezik i svoju zemlju te snaga svijesti o vlastitom identitetu malog naroda upisana je u povijest.
- Dovesti više od 10.000 ljudi u Čakovec i za današnje doba bio bi podvig. U toj se činjenici ogleda veličina ovdašnjih intelektualaca toga vremena koji su motivirali narod te predano radili na očuvanju jezika, kao osnove identiteta - istaknuo je Ivan Pranjić iz čakovečkog Ogranka Matice hrvatske.
Župan Međimurske županije Matija Posavec istaknuo je da je riječ o nasljeđu koje svaku Međimurku i Međimurca treba činiti ponosnima.
- Iz povijesnog trenutka koji nas je danas okupio, mnogo možemo naučiti i na brojne načine određuje i našu budućnost. Bio je to dan kada je više od 10.000 ljudi na skupštini reklo tko su i gdje pripadaju, ali i dan na koji su Međimurci pokazali da imperijalistički ciljevi i nametanje volje tuđih sila, bez obzira na njihovu snagu, ne može promijeniti volju naroda niti pokolebati odlučnost. Tada su se oduprli mađarizaciji, uzeli sudbinu u svoje ruke i opstali. Zato je naš identitet nešto najvrjednije što danas imamo. Volju naroda nikada ne treba podcijeniti, već poštovati. U ime tog nasljeđa mi danas razvijamo humanu i solidarnu sredinu - naglasio je župan, dodavši da je 9. siječnja najvažniji datum u povijesti Međimurja, no da ne treba zaboraviti ni 24. prosinca 1918. i vojnu intervenciju kojom je Međimurje oslobođeno, kao ni povijesnu istinu Međimurja iz 1991. godine kada su naši ljudi otklonili direktnu ratnu prijetnju osvajanjem vojarni.
- Pobjede naših predaka iz prošlosti prenosimo u budućnost čuvajući identitet i gradeći humanu i solidarnu zajednicu, oplemenjenu marljivošću i miroljubivošću njezinih ljudi - dodao je župan Posavec, spomenuvši zasluge tadašnjih saborskih zastupnika iz Međimurja Dragutina Lesara, Dragice Zgrebec, Velimira Pleše i Željka Pavlica, koji su ustrajali i uspjeli u težnji da Hrvatski sabor ovaj datum proglasi spomendanom.
Gradonačelnica Čakovca Ljerka Cividini također se osvrnula na povijesni kontekst velike odluke i njezin utjecaj na budućnost.
- Tko zna kako bi povijest našeg zavičaja izgledala da nije bilo nekolicine međimurskih domoljuba, koji su, sluteći skori rasplet, već od početka 20. stoljeća pokrenuli borbu za priznavanje činjenice da ovdje žive Hrvati koji žele živjeti u istoj državi s ostatkom svog naroda. Ni božićnog oslobođenja Međimurja, ni velike narodne skupštine ne bi bilo da nije bilo Novaka, Žganca, Gecija, Lajtmana te još nekolicine ljudi koji su sustavno radili na buđenju nacionalne svijesti i podsjećali narod da je Međimurje neraskidivi dio Hrvatske - rekla je Cividini.
Čestitke predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, uzvanicima je prenio izaslanik Orsat Miljenić, predstojnik Ureda predsjednika.
