Suci dobili požurnicu zbog nerješavanja ništetnih CHF ugovora Foto: ilustracija

Suci dobili požurnicu zbog nerješavanja ništetnih CHF ugovora

Varaždinske vijesti | 21.12.2020. u 08:00h | Objavljeno u Aktualno

Građanska inicijativa LEX FRANAK poslala je požurnicu predsjedniku Vrhovnog suda Republike Hrvatske Đuri Sessi, njegovom zamjeniku Marinu Mrčeli... te predsjedniku isvim sucima građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske kojom od njih traže da kao najviši sud u Republici Hrvatskoj u skladu sa zakonom, Ustavom RH, pravnom stečevinom Europske unije i sudskom praksom Suda Europske unije donesu svoj pravorijek u svezi ništetnosti CHF ugovora, kako se više u praksi ne bi događali paradoksalni postupci i donosile dijametralno suprotne presude od suca do suca, suda do suda.....i to na svim razinama sudovanja u Republici Hrvatskoj po ovom pitanju.

- Takvo stanje je nedopustivo i neprihvatljivo!  - poručili su iz Inicijative, dodavši da su uputili na znanje požurnicu i svim sucima 15 županijskih i 30 općinskih sudova, te 40-ak stalnih službi, a svima su dostavili i prijedlog za pokretanje tzv. oglednog postupka.

Građanska inicijativa LEX FRANAK traži od Vrhovnog suda Republike Hrvatske da napokon u skladu s zakonima Republike Hrvatske i njegovim zakonskim i ustavnim određenjem, kao najviši sud uRH napokon osigura jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana u odnosu na aktualno pitanje kredita vezanih uz valutnu klauzulu CHF.

- Prema svemu što se događalo zadnjih godina, a što se događa i dalje na svim sudovima u RH po pitanju nezakonitih CHF kredita i ta neujednačenost sudske prakse od suca do suca, suda do suda, nažalost ne ulijeva povjerenje u sudbenu vlast kao treći stup vlasti u RH, a posebice u Vrhovni sud Republike Hrvatske. Problem koji se odnosi na 125.000 hrvatskih obitelji (koliko ih je uzelo kredit vezan uz CHF valutnu klauzulu) traje već više od jednog desetljeća, koji unatoč svim dosadašnjim intervencijama zakonodavca nije konačno riješen, a niti jedosadašnja praksa hrvatskih sudova donijela rješenje koje bi bilo ujednačeno, a kojim bi se građani napokon pravično obeštetili - napominju iz Inicijative.

- To nepovjerenje građana u odnosu na pravosudni sustav u Republici Hrvatskoj svoju potvrdu je dobilo i u Godišnjem izvješću Europske komisije.Konkretno, mi znamo da je Vrhovni sud RH prošle godine proveo tzv. Ogledni postupak u skladu s zadnjim izmjenama Zakona o parničnom postupku (NN 70/19), sukladno odredbama iz čl. 502.i. do čl. 502. n. Zakona o parničnom postupku. U konkretnim, pojedinačnim parničnim postupcima vidimo da taj ogledni postupak nije riješio problem već ga je samo produljio, jer u tom oglednom postupku nije razmotreno pravno pitanje i u odnosu na isto proveden postupak koje je u odnosu na kredite vezane uz valutu CHF jedino moguće pravno pitanje, a to je - da li su ugovori o kreditu vezani uz chf valutu ništetni u cijelosti budući su im glavne/bitne odredbe proglašene ništetnim, jer prema Zakonu o obveznim odnosima kako u ZOO/91.tako i uZOO/05. ugovor o kreditu ne može opstati ako ta ništetnost pogađa glavne/bitne odredbe bez kojih taj ugovor ne može ostati valjan - dodali su.

- S druge strane, sudovi u RH na čelu s Vrhovnim sudom RH i dalje se oglušuju, ili se čak ni ne očituju o prijedlogu za pokretanje oglednog postupka koji su građani kao tužitelji zatražili odnosno podnijeli u najmanje 30-ak i više sudskih postupaka u kojima traže utvrđenje ništetnosti ugovora o kreditu vezanog uz CHF valutnu klauzulu. Nas iz Građanske inicijative LEX FRANAK zabrinjava takav ignorantski i selektivni pristup sudova u Hrvatskoj posebice ako se zna da se pred tim istim sudovima vodi prema našim saznanjima 100-ak i više predmeta, kao i da se očekuje pokretanje više istovrsnih ili sličnih tužbi, u kojima se traži utvrđenje ništetnosti CHF ugovora - napominju.

- Na ovaj način sigurno se neće postići ujednačenost sudske prakse u RH, niti će ovakvi postupci sudova u RH osigurati jedinstvenu primjenu zakona i ravnopravnost građana pred sudovima. Stoga mi građani protestiramo najprije na ovaj način, a vjerujte da smo spremni poduzeti i druge dozvoljene aktivnosti u skladu s demokratskim načelima jednog društva (uključujući i prosvjede) sve dok nas se napokon ne čuje. Mi i naše obitelji ne možemo više čekati (10-ak i više godina je vjerujte puno, previše..) da se na naše sudske predmete koje vodimo pred hrvatskim sudovima protiv banaka zbog nepoštenih i nezakonitih CHF kredita napokon primjene postojeći zakoni RH te pravna stečevina Europske unije, uključujući i sudsku praksu EU suda - upozoravaju iz Građanske inicijative.

- Naša traženja, još više pojačava saznanje i činjenica da je 8 banaka u Republici Hrvatskoj već pravomoćno presuđeno da su nudile i ugovarale nepoštene i nezakonite kredite vezane uz CHF valutnu kaluzulu (s ništetnim bitnim/glavnim odredbama ugovora o kreditu o valutnoj klauzuli chf i promjenjivoj kamatnoj stopi). Sve konkretne prijedloge za nagodbom od strane građana, fizičkih osoba korisnika kredita, te iste banke su odbijale ili su ih u cijelosti ignorirale kao da nisu niti postavljeni. Osim toga, mi znamo da se na Vrhovnom sudu RH ustrojava Odjel za praćenje europskih propisa i sudske prakse sudova pri vijeću Europe i EU koji bi trebao pratiti, analizirati i objavljivati sudsku praksu Suda Europske unije i Europskog suda za ljudska prava - naveli su.

- U svezi s tim, mi građani Hrvatske i Europske unije tražimo da Vrhovni sud RH primjeni pravnu stečevinu Europske unije, a osobito sudsku praksu EU sudai to posebice presude C-118/17od 14.03.2019. i C-260/18 od 03.10.2019. kojim presudama je taj sud jasno i nedvosmisleno presudio i dao svoje tumačenje (a u skladu s kojom pravnom stečevinu i sudskom praksom sudovi u RH moraju donositi svoje presude) -da odredba koja se odnosi na tečajni rizik određuje glavni predmet ugovora, a ukoliko je ništetna da se utom slučaju, održavanje valjanosti ugovora ne čini pravno moguće (C-118/17)-da volja potrošača ima prednost u odnosu na provedbu sustava zaštite kao što je zamjena nepoštene odredbe radi zadržavanja na snazi ugovora bez odredbe za koju se smatra da je nepoštena, odnosno Članak 6. stavak 1. Direktive 93/13 EEZ treba tumačiti na način da mu se protivi održavanje na snazi nepoštenih odredaba ugovora ako bi njihovo uklanjanje dovelo do utvrđenja ništetnosti tog ugovora, i ako sud smatra da bi to utvrđenje ništetnosti dovelo do nepovoljnih posljedica po potrošača, osim ako je potrošač suglasan s tim održavanjem na snazi ( i sam potrošač traži utvrđenje ništetnosti takvog ugovora C-260/18)Mi znamo, da je RH postala punopravnom članicom EU 1. srpnja 2013., od kada pravo EU čini dio njezinog pravnog poretka i mora se primjenjivati, dapače da je to pravo nadređeno onom nacionalnom, te da takva obveza primjene prava EU unije postoji u odnosu na sve one pravne odnose koji su u području primjene prava EU, a koji odnosi su nastali nakon ulaska RH u EU - naveli su u priopćenju.

- No mi znamo i to da se na pravne odnose i sporove proizašle iz njih, a koji su nastali prije ulaska RH u EU, a na koje se dakle neposredno ne primjenjuje pravo EU, postoji obveza hrvatskih sudova da tumače nacionalno pravo u duhu prava EU i sveopće njene pravne stečevine (što uključuje uz ostalo i praksu suda EU), na što se RH obvezala sklapanjem Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.Stoga mi građani tražimo da Vrhovni sud RH primjenjuje ono što je propisano te da na predmete koji se vode na hrvatskim sudovima napokon u skladu s pravnom stečevinom EU, a osobito u skladu sa sudskom praksom EU Suda donose svoj pravorijek (utvrđenje ugovora o kreditu s valutnom klauzulom CHF ništetnim) kojim se više ne bih stvarala pravnanesigurnost među sucima, sudovima, odvjetnicima i građanima.Mi znamo, da je Ustavom RH čl. 141 c. propisano da je pravna stečevina EU izjednačena sa ostvarenjem prava koja su zajamčena hrvatskim pravnim poretkom, da se pravni akti i odluke koje je RH prihvatila u institucijama EU moraju primjenjivati u RH u skladu s pravnom stečevinom EU, te da hrvatski sudovi moraju štiti subjektivna prava utemeljena na pravnoj stečevini EU. Stoga mi tražimo da sudbena vlast u RH, posebice Vrhovni sud RH u skladu s Ustavom RH, zakonima, međunarodnim ugovorima i drugim propisima napokon u slučaju nezakonitih CHF kredita i ništetnih ugovora o kreditu vezanih uz CHF valutu nakon jednog desetljeća donese pravorijek kojim bi se napokon riješio taj problem koji se odnosi na 125.000 hrvatskih obitelji. Osim toga to je njegova ustavna dužnost. Mi znamo i to, da je Vrhovni sud RH napokon podnio Zahtjev za prethodnu odluku Sudu Europske unije na temelju članka 267. stavka 3. UFEU-a jer je ocijenio da mu je tumačenje prava EU potrebno za donošenje odluke u jednom predmetu u kojem odlučuje. No, mi znamo da Vrhovni sud RH isto tako nije podnio Zahtjev za prethodnu odluku u predmetu Rev 457/2020 u kojem je eksplicite postavljen i zatražen zahtjev za prethodnu odluku EU Suda, a kojim se traži utvrđenje ništetnosti ugovora vezanog uz CHF valutu - napominju iz Inicijative.

- Isto tako, nama građanima okupljenim u Građanskoj inicijativi LEX FRANAK potpuno je neprihvatljivo da se Vrhovni sud RH, kao najviši sud u RH, u svojem postupanju rukovodi priopćenjima jedne udruge građana, bez obzira o kome se radilo. Zar se Vrhovni sud RH ne bih prvenstveno trebao rukovoditi Ustavom, zakonima i međunarodnim ugovorima i propisima. Naime, na ovaj način najviši sud u RH kod građana RH budi sumnju u arbitrarnost, poštenje i pravednost, te svakako u neovisnost i nepristranost u svom djelovanju i postupanju. U tom smislu nama iz Građanske inicijative LEX FRANAK zapravo je nedopustivo i van svakog zdravog razuma navedeno priopćenje Vrhovnog suda RH od 03.10.2020. „.....da bi zahtjev za prethodno pitanje EU sudu podnio samo zato što je to njegova obveza a isto tako da je to zagovarala jedna udruga građana.....“ , jer mi držimo da je sve ove godine (gotovo jedno desetljeće) Vrhovni sud RH propustio podnijeti zahtjev za prethodno pitanje EU sudu, iako je to bio dužan, da bi sada to isto napravio na krajnje neprihvatljiv način, jer se tim zahtjevom ponovno ne rješava ključno pitanje da li je ugovor o kreditu vezan uz CHF valutnu klauzulu ništetan.Na kraju, mi znamo da se na Vrhovnom sudu Republike Hrvatske u revizijskom postupku nalazi nekoliko postupaka kojima su tražena utvrđenja ništetnosti CHF ugovora o kreditu.....a u kojim predmetima Vrhovni sud RH također može i mora zauzeti stav o ništetnosti CHF ugovora i donijeti svoj pravorijek, koji bise u tom slučaju također odnosio na sve nižestupanjske presude i isti bi ga bili dužni primjenjivati. Vrhovni sud RH to može i mora donijeti prvenstveno temeljem Zakona o obveznim odnosima i drugo - dodali su.

- Odluka u gore naznačenim predmetima od velikog je značaja zasve građane okupljene u našu građansku inicijativu, kao i za spomenutih 125.000 hrvatskih obitelji, stoga tražimo razumijevanje i pokretanje novog oglednog postupka kojim bi se napokon utvrdila ništetnost CHF ugovora, ali i stavljanje i rješavanje traženje predmeta u prioritetno odlučivanje - kažu iz Građanske inicijatice Lex franak.