Stručnjaci za plin: Hrvatska u boljoj poziciji nego veći dio EU-a Foto: ilustracija

Stručnjaci za plin: Hrvatska u boljoj poziciji nego veći dio EU-a

Varaždinske vijesti/HRT | 11.5.2022. u 15:55h | Objavljeno u Aktualno

Predsjednik Upravnog vijeća Hrvatske energetske regulatorne agencije (Hera) Danijel Žamboki izjavio je na susretu stručnjaka za plin da se Hrvatska, i u najgorim projekcijama kada je riječ o opskrbi plinom, nalazi u neusporedivo boljoj poziciji nego većina zemalja Europske unije, prenosi portal HRT-a.

- Unatoč lošem razvoju globalnih događaja važno je da se Hrvatska, čak i u najgorim projekcijama mogućih događaja, nalazi u neusporedivo boljoj poziciji nego većina zemalja EU-a. Tomu pridonose diversifikacija dobavnih plinskih pravaca, LNG terminal i domaća proizvodnja plina, koja se i povećava, rekao je Žamboki na početku 37. međunarodnog znanstveno-stručnog susreta stručnjaka za plin, koji se od 11. do 13. svibnja održava u Opatiji u organizaciji Hrvatske stručne udruge za plin (HSUP) i Centra za plin Hrvatske.

Podsjećajući da je Vlada u ožujku donijela paket mjera za ublažavanje rasta cijena energenata, Žamboki je poručio da je temeljna zadaća regulatora briga za energetske subjekte i zaštita potrošača te će ustrajati u tome.

Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva i održivog razvoja Ivo Milatić ocijenio je da je Hrvatska među vodećim državama kada je riječ o zaštiti kućanstava u vezi s cijenama plin.

Istaknuo je i kako se infrastruktura razvija te je LNG terminal sagrađen kada mnogi nisu vjerovali u taj projekt.

- Terminal nam daje sigurnost kakvu malo tko ima - da ćemo imati 800 milijuna kubika plina u idućoj godini koji će ući u naš plinski sustav iz proizvodnje te sigurnih 1,5 milijardi kubika iz LNG terminala, rekao je i naglasio da će Ministarstvo podržati daljnje povećanje kapaciteta LNG terminala na 6,1 milijardu kubnih metara te da se to može ostvariti u tri godine ili prije.

Istaknuo je i da je Ministarstvo podržalo sve investicije u plinsku infrastrukturu, da je mnogo učinjeno kako bi se plinovod iz Albanije spojio na Dugopolje, kako bi povezali Albaniju, Crnu Goru, BiH i Hrvatsku, ali da nije bilo razumijevanja i podrške od susjeda, članica EU-a.

- Oni sada žele da povećamo kapacitete LNG teminala, što ćemo i napraviti, rekao je Milatić.Direktor Podzemnog skladišta plina Okoli Vlado Vlašić podsjetio je da su kapaciteti skladištenja zakupljeni za idućih pet godina te da trenutačno ne postoji poslovni interes korisnika za punjenje skladišta, no vjeruje da će skladište zadržati svoju ulogu te da će, zahvaljujući uključivanju Vlade, osiguravati stabilnost opskrbe. Naglasio je da rade na proširenju kapaciteta pa će uskoro početi radovi u Grubišnom Polju, što će toj tvrtki omogućiti pružanje dodatnih usluga u plinskom biznisu.

Direktor LNG Hrvatske Hrvoje Krhen rekao je da su s LNG terminala u Omišlju do sada isporučene 2,4 milijarde kubnih metara prirodnog plina, na terminal je pristalo 28 LNG tankera i prihvaćeno je oko četiri milijuna kubnih metara ukapljenog prirodnog plina.

LNG terminal ima najveći pojedinačni ulaz na tržište, opskrbljuje oko 55 posto tržišta te je proširen kapacitet uplinjavanja za dodatnih 300 milijuna kubika prirodnog plina. Kapaciteti su potpuno popunjeni do 2027., a razmatraju se mogućnosti njihova daljnjeg proširenja.

Član Uprave Plinacroa Marin Zovko najavio je projekte za povećanje kapaciteta otpreme plina s LNG terminala i povećanje kapaciteta plinovoda za Mađarsku i Sloveniju, a razmatra se projekt jadranskog plinovoda te povezivanje sa zemljama u okruženju, kao što je BiH.

Direktor za istraživanja i proizvodnju nafte i plina u INA-i Nikola Mišetić rekao je da vlastita proizvodnja plina zadovoljava oko 30 posto potreba za plinom u Hrvatskoj. INA će ove godine uložiti više od milijarde kuna u istraživanja i proizvodnju te su posvećeni i zelenim projektima.

Uoči konferencije u dvorani je, zviždeći, prosvjedovalo nekoliko članova Zelene akcije. Nosili su transparente s porukom "Plinski biznis je zločin!", navodeći da fosilna goriva više nisu rješenje jer uništavaju klimu, već su rješenje obnovljivi izvori energije i mjere energetske učinkovitosti, dok potrebe za plinom treba maksimalno smanjiti, objavio je portal HRT-a.