Svaki peti srednjoškolac ozbiljno razmišlja o počinjenju samoubojstva, 14 posto izradilo je i plan kako bi to učinilo, a marihuanu koristi 18 posto ispitanih.
Ovi šokantni i zabrinjavajući podaci su rezultati drugog kruga istraživanja koje je provedeno u sklopu petogodišnjeg projekta “Testiranje 5C modela pozitivnog razvoja mladih: tradicionalno i digitalno mobilno mjerenje (P.R.O.T.E.C.T.)”, kojeg provodi Edukacijsko-rehabilitaciijski fakultet iz Zagreba, a u koje su uključeni učenici drugih razreda srednjih škola iz pet velikih hrvatskih gradova, među kojima su i učenici svih srednjih škola s područja Varaždinske županije.
Rezultate drugog vala istraživanja danas je u Varaždinu predstavila voditeljica projekta izv. prof. dr. sc. Miranda Novak. Prvi val istraživanja započeo je u školskoj godini 2021./2022., dok je drugi val proveden na istom uzorku učenika, koji su sada učenici drugog razreda srednjih škola. Ono što zabrinjava je da se novi rezultati ne razlikuju puno od rezultata iz prvog kruga.
REZULTATI 21% učenika drugih razreda srednje škole koji su sudjelovali u istraživanju iskazuje ozbiljne depresivne simptome (od toga 11% iznimno izražene), 31% njih iskazuje ozbiljne simptome anksioznosti (od toga 22% iznimno izražene), dok 17% njih iskazuje ozbiljne simptome stresa, što je podjednako postocima u prvom valu istraživanja. Ispitani su i simptomi suicidalnosti: 21% ispitanih učenika drugog razreda tako navodi da su se namjerno samoranjavali i nanosili si bol, isto tako 21% njih je barem jednom u životu ozbiljno razmišljalo o počinjenju samoubojstva, 14% ih je izradilo plan za počinjenje samoubojstva, dok 7% njih izvještava da su pokušali počiniti samoubojstvo.
- I dalje rastu simptomi suicidalnosti, depresivnosti i anksioznosti kod adolescenata, a ono što nas je zabrinulo je što razmišljanje adolescenata o suicidu raste. Isto tako, šokirali su nas dobiveni podaci prema kojima od ukupnog broja ispitanih učenika u drugom krugu, a radi se o ukupno 3261 učenika, čak 18 posto konzumira marihuanu, što je dvostruko više u odnosu na rezultate istraživanja iz prvog vala - rekla je izv. prof. dr. sc. Miranda Novak koja kaže kako se ovom problematikom bave još od 2018. godine, dok se u istraživanje krenulo u školskoj godini 2021./2022.
- Prema rezultatima istraživanja nema neke razlike u odnosu na pretpandemijsko razdoblje. Uzroci tako velikom porastu razmišljanja o suicidu kod mladih su sigurno kompleksni, ali svakako bih istaknula da su jedan od problema i roditelji. To mogu reći i sa svog stanovišta, kao roditelja. Možemo reći da su roditelji danas na neki način hiper fokusirani na svoju djecu. S jedne strane djeca su nam postali projekti, a s druge strane zahtjevi prema njima su veći što se tiče samog sustava obrazovanja. Naši adolescenti imaju sve manje kapaciteta za druženje s drugim ljudima, boje se socijalnih kontakata, u kojima su sve lošiji, a istovremeno nekako i mi odrasli im radimo dosta veliki pristisak oko školskog uspjeha i postizanja izvrsnosti. Kada se sve to spoji sa društvenim mrežama i s tom jednom izolacijom, onda dobivamo rizične kombinacije te negativne efekte na njihovo mentalno zdravlje - upozorila je izv. prof. dr. sc. Novak te dodala kako su danas roditelji prezaštitnički nastrojeni prema svojoj djeci, što je problem.
POREMEĆAJI PREHRANE U istraživanju su ispitani različiti simptomi koji ukazuju na probleme s prehranom: 5% adolescenata navodi da si je namjerno izazivalo povraćanje, 30% njih izvještava da imaju dojam kako su izgubili kontrolu nad jedenjem, 9% ih je izgubilo više od 7 do 8 kilograma u zadnja tri mjeseca, 29% ih se smatra debelima iako im drugi govore da su mršavi, a 23% ih izvještava da razmišljanje o hrani dominira njihovim životom. Zanimljivo, postotak učenika koji izvještavaju o gubitku kontrole nad jedenjem, koji se smatraju debelima te koji izvještavaju da razmišljanje o hrani dominira njihovim životom je u padu u odnosu na prvi razred.
- Često u kolokvijalnom govoru govorimo o "helikopter roditeljima", znači roditeljima koji ne dopuštaju mladima da sami iskuse određene stvari u životu, imaju neuspjeh, isprobavaju umjesto njih, od čitanja lektire do rješavanja bilo kakvih životnih problema. Na taj način roditelji svojoj djeci onemogućuju normalno odrastanje i prolazak kroz odrastanje koje je i frustracija, koje je naporno, pa i dosadno. Roditelji su danas prezaštitnički nastojeni i to ne utječe dobro na mentalno zdravlje njihove djece - upozorava izv. prof. dr. sc. Novak.
O svemu tome je bilo riječi na današnjem predstavljanju rezultata u Županijskoj palači. Znanstvenici su suglasni: netko nešto mora poduzeti.
- Ovaj problem je javno-zdravstvene prirode, tiče nas se svih, to više nije samo tamo neka djeca koja imaju problema, nego govorimo o velikoj problematici. Svi mi iz našeg stručnog tima uključeni smo u razne grupe koje se tiču izrade preventivnih programa, strategija za mentalno zdravlje djece i mladih, izradu smjernica, ali definitivno treba nam i politička podrška. Mentalno zdravlje mladih moramo staviti na dnevni red, ulaganja moraju ići u tom smjeru jer danas, sutra mi trebamo mlade koji mogu postati odrasli, koji mogu izdržati pritisak odraslosti, a taj pritisak nije baš mali - kaže izv. prof. dr. sc. Novak.
SREDSTVA OVISNOSTI Vezano uz zastupljenost sredstava ovisnosti, učenici najčešće konzumiraju alkohol. Tako je njih 77% konzumiralo alkohol, dok je njih 49% popilo barem četiri pića zaredom kako bi se napilo. Cigarete i električne cigarete koristilo je 45% učenika. Također, 22% njih probalo je inhalante poput benzina, ljepila ili spreja. Marihuana je također zastupljena te ju je probalo 18% učenika drugih razreda. Isto tako, zabrinjavajuće je da je energetska pića probalo 73% učenika drugih razreda. Očekivano, prevalencija konzumacije sredstava ovisnosti je veća u drugom razredu nego u prvog razredu srednje škole.
Da je mentalno zdravlje mladih veliki problem upozorava i mr. sc. Mirjana Grabar Kruljac, voditeljica Centra za mentalno zdravlje djece i mladih pri Medicinskoj školi Varaždin, koji je s radom počeo prošle godine.
- Potrebe su jako velike, nažalost, i više nego što možemo mi sa svojim profesionalnim kapacitetima zadovoljiti. Kroz dosadašnji rad uvjerili smo se kako je ovaj Centar roditeljima velika podrška jer se dolazi anonimno, i to im je jedno veliko olakšanje. Poteškoće su različite, od onih uobičajenih emocionalnih poteškoća odrastanja do vrlo ozbiljnih kliničkih slika, gdje mi mlade upućujemo na daljnu kliničku razinu, odnosno liječenje - kaže mr. sc. Grabar Kruljac.
KAKO DO POMOĆI? U Centar za mentalno zdravlje djece i mladih pri Medicinskoj školi Varaždin dolaze najčešće mladi koje upućuju stručni suradnici iz škola ili liječnici školske medicine te Zavoda za javno zdravstvo Varaždinske županije. - Mogu se javiti i roditelji sami. Na našim internet stranicama imamo objavljen broj na koji se mogu javiti, a mi ćemo im se povratno javiti, dogovoriti termin i započeti s tretmanom - poručila je Mirjana Grabar Kruljac.
Pročelnik županijskog Upravnog odjela za prosvjetu, kulturu i sport Miroslav Huđek rekao je kako su rezultati takvi kakvi jesu, ali ih treba shvatiti ozbiljno.
- Na temelju rezultata istraživanja radit ćemo jednu indukciju određenih aktivnosti kako bismo ovakvu situaciju pokušali popraviti, a to ne možemo sami, kroz naš Upravni odjel, već zajedno s cjelokupnom školskom zajednicom i obitelji, koja je važna. Ne smijemo zaboraviti da je obitelj temelj svega - poručio je Huđek.
