SLUČAJ FRANAK Vrhovni sud preinačio presudu sa Županijskog suda u Varaždinu: tužiteljici dodatnih 15.000 eura Foto: Ilustracija/Arhiva VV

SLUČAJ FRANAK Vrhovni sud preinačio presudu sa Županijskog suda u Varaždinu: tužiteljici dodatnih 15.000 eura

VV | 27.8.2025. u 10:02h | Objavljeno u Aktualno

- Vrhovni sud preinačio je nezakonitu presudu sutkinje Sanje Bađun sa Županijskog suda u Varaždinu, temeljem koje je tužiteljica od Zagrebačke banke sa zateznim kamatama dobila dodatnih 15.000 eura - izvijestili su iz Udruge Franak.

Udruga je, naime, pisala 2022. predstavku Vrhovnom sudu i Županijskom sudu u Varaždinu povodom, kako su naveli, pogrešnog tumačenja zastare potraživanja sutkinje Sanje Bađun na Županijskom sudu u Varaždinu.

- Naime, ona je ustvrdila 15. studenog 2021. godine u svojoj presudi Gž-97/21 da su u zastari sva potraživanja euro preplaćenih kamata unazad pet godina od dana podnošenja tužbe 30. travnja 2019. te je ukinula 95 % presuđenih iznosa koje je prethodno na OGS-u u Zagrebu tužiteljici dosudila sutkinja Biserka Pavković Fućak, koja je pravilno utvrdila da zastare potraživanja nema, odnosno da je zastara počela teći tek utvrđenjem ništetnosti kamatne stope. U našoj predstavci pozvali smo se na pravno shvaćanje Vrhovnog suda RH Su-IV-47/2020-2 od 30. siječnja 2020. Zbog pogrešnog pravnog tumačenja zastare potraživanja sutkinje Sanje Bađun, odvjetnik Nenad Horvat kao zastupnik tužiteljice podnio je zahtjev za reviziju na Vrhovnom sudu RH, i taj zahtjev odobren je 14. lipnja 2022. I evo, tri godine nakon odobrenja revizije konačno je donesena i presuda 4. lipnja 2025. pod oznakom Rev-1320/2022. Tom presudom preinačena je presuda sutkinje Bađun te je tužiteljici dosuđen kompletan iznos obeštećenja, budući da zastare potraživanja nije bilo, kao što smo to samouvjereno tvrdili mi iz Udruge Franak - poručuju.

Presudu je donijelo vijeće Vrhovnog suda RH u sastavu sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, mr. sc. Igora Periše člana vijeća i suca izvjestitelja te članova vijeća mr. sc. Dražena Jakovine, Željka Pajalića i Jadranke Anić-Matić.

Temeljni dio obrazloženja nalazi se u točki 14. presude i glasi:

"14. Osnovani su revizijski navodi tužiteljice s obzirom na to da je ovaj sud u više svojih odluka (poslovni broj Rev-299/2021-2 od 23. srpnja 2024., Rev 3151/18 od 12. srpnja 2022., Rev-870/2024-6 od 26. studenoga 2024.,) izrazio pravno shvaćanje da zastarni rok u slučaju restitucijskog zahtjeva prema kojem su ugovorne strane dužne vratiti jedna drugoj sve ono što su primile na temelju ništetnog ugovora, odnosno u slučaju zahtjeva iz čl. 323. st. 1. ZOO, kao posljedice utvrđenja ništetnosti ugovora, počinje teći od dana pravomoćnosti sudske odluke kojom je utvrđena ili na drugi način ustanovljena ništetnost ugovora. S obzirom na to da je u konkretnom slučaju obveza po kreditu ugovorena u valuti koja je različita od valute švicarski franak, ništetnost ugovorne odredbe o promjenjivoj kamatnoj stopi utvrđena je tek ovom pobijanom odlukom, pa u ovom slučaju nije niti moglo doći do zastare tražbine tužiteljice za iznos od 57.077,19 kn/7.575,44 eura s pripadajućim zateznim kamatama.“

U konačnici Zagrebačka banka tužiteljici mora uplatiti sa zateznim kamatama još oko 15.000 eura uz 2000 eura sudskih troškova, za euro kredit realiziran u iznosu od 55.800 eura.

- Nije mala stvar dobiti 27 % realiziranog kredita natrag, zar ne, a to je bio „najobičniji“ euro kredit, kredit kakav su dizali mnogi od onih koji su nama s kreditima u "švicarcima“ govorili da smo bili glupi i pohlepni, a vidi vraga, i oni su debelo preplatili svoje kredite, mada često o tomu nemaju pojma. O takvim nezakonitim euro, ali i kunskim kreditima, niti notorna Aleksandra Maganić nikada ništa nije napisala, kako to? Pozivamo sve korisnike kredita, i privatne, i poslovne, koji su svoje kredite ugovorili prije 2013. da se jave Udruzi Franak, kako bismo utvrdili vaša prava na obeštećenje, jer se može pretpostaviti da je nekoliko stotina tisuća kredita u valutama euro i kuna ugovorenih prije 2013. opterećeno ništetnim kamatnim stopama, i budući da zastare potraživanja nema, svi imate pravo tužiti kako biste ostvarili obeštećenje. Tužbom, osim preplaćenih iznosa, imate pravo dobiti i zatezne kamate koje se danas penju čak i do 120 % ukupno preplaćenih iznosa - navode u Udruzi Franak u kojoj se pitaju koliko milijardi eura opljačkanog novca i dalje banke drže na svojim računima, a samo zbog toga što na stotine tisuća potencijalnih tužitelja nisu informirani o svojim pravima, i često misle da su samo "švicarci“ razlog za tužbe.

Pozivaju dužnike u eurima i kunama da provjere svoja prava upitom na mailu: Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.