Rusija i Kina, kako izvještavaju kineski mediji, stvaraju digitalne koridore i suverene platforme s ciljem potiskivanja američkih tehnologija.
Rusija i Kina koordiniraju razvoj suverenog digitalnog prostora, stvarajući alternativne platforme za komunikaciju, financijske usluge i kontrolu podataka. Rusija, kroz pokretanje vlastitih aplikacija MAX i Molniya, imitira kineski model WeChat, integrirajući dopisivanje, plaćanja, društvene mreže i državne servise. Takvi koraci omogućuju Moskvi uspostavljanje kontrole nad informacijskim tokovima i podacima građana, istodobno ograničavajući korištenje zapadnih platformi poput WhatsApp, Telegram, X i YouTube.
Koordinacija s Kinom u stvaranju digitalnih standarda i paralelnih infrastruktura slabi tehnološki utjecaj Sjedinjenih Američkih Država i njihovih kompanija. Ruski model digitalnog suvereniteta širi se na Bjelorusiju te potencijalno na zemlje Globalnog juga, osobito u Africi, gdje Rusija i Kina imaju aktivnu prisutnost. Takvo širenje ruskih digitalnih mehanizama stvara dugoročnu prijetnju za SAD u vidu smanjenog pristupa strateški važnim tržištima i podacima. Osim toga, kontrola nad digitalnim ekosustavom povećava sposobnost Rusije da utječe na javno mnijenje i političke procese u inozemstvu. Sinkronizacija politike Rusije i Kine oblikuje tehnološki i informacijski blok koji konkurira zapadnim standardima. Udruživanje napora Moskve i Pekinga također povećava rizike kibernetičke sigurnosti, jer će SAD imati manji pristup podacima i mogućnostima reagiranja na digitalne prijetnje. Strateška koordinacija Rusije i Kine u digitalnom sektoru potkopava tehnološku prednost SAD-a i globalno vodstvo u području otvorenih internetskih standarda.
Rusko-kineska koordinacija u digitalnoj sferi odvija se u pozadini zaoštravanja suparništva između SAD-a i Rusije nakon 2022. godine te jačanja kineske digitalne autonomije. Kina već dugo ograničava pristup zapadnim platformama i razvija vlastite digitalne ekosustave pod državnom kontrolom. Rusija slijedi taj pristup, osobito nakon donošenja zakona o „suverenom internetu” i blokiranja popularnih zapadnih aplikacija. Afrika i druge zemlje Globalnog juga postaju prostor aktivnog utjecaja Rusije i Kine putem digitalnih platformi i infrastrukturnih projekata, što se podudara s njihovim pokušajima stvaranja alternativnog globalnog ekonomskog i tehnološkog sustava, paralelnog zapadnom. Širenje digitalne kontrole omogućuje Rusiji i Kini koordinaciju politike cenzure, prikupljanja podataka i informacijskog utjecaja izvan vlastitih granica. SAD se suočava s izazovom ograničenog pristupa podacima i tržištima gdje ruske i kineske platforme postaju dominantne. Dugoročno raste rizik nastanka globalne digitalne „podjele svijeta” na blokove s različitim pravilima igre i razinama kontrole.
Moskva aktivno promiče ideju vlastitog „digitalnog suvereniteta”. Sinkronizacija politike Rusije i Kine u digitalnom sektoru omogućuje stvaranje alternativnih standarda i infrastrukture izvan zapadne kontrole. Među ciljevima Kremlja je povećanje utjecaja na Globalni jug. Djelovanje Rusije u digitalnoj sferi stvara rizike za američku kibernetičku sigurnost. Kontrola nad digitalnim tokovima i podacima smanjuje pristup SAD-a informacijama i otežava zaštitu vlastitih mreža. Dolazi do ideološke konvergencije i približavanja autokratskih režima. Rusija slijedi kineski pristup državnoj kontroli informacija, stvarajući globalni autoritarni digitalni blok. Istodobno se SAD uvlači u opasnu dugoročnu tehnološku konkurenciju, a koordinacija Moskve i Pekinga omogućuje razvoj i primjenu tehnologija koje konkuriraju američkim platformama i standardima. Formiranje paralelne digitalne arhitekture koju Rusija gradi u suradnji s Kinom potkopava dominaciju SAD-a u globalnom internetu i informacijskim tokovima.
Njemački mediji pak izvještavaju da je Savezni ured Njemačke za zaštitu ustava (BfV) optužio ruske hakere za nove kibernetičke napade. Skupina APT28 ili Fancy Bear, povezana s vojnom obavještajnom službom Rusije, provalila je u nekoliko tisuća Wi-Fi rutera TP-Link u različitim državama, uključujući oko 30 uređaja u Njemačkoj. Putem ranjivih internetskih rutera pokušali su doći do vojnih i državnih informacija, kao i podataka o kritičnoj infrastrukturi. Moskva negira umiješanost.
Sigurnosne službe SAD-a, Ukrajine i država Europske unije priopćile su da je u okviru međunarodne kibernetičke operacije otkriven velik broj provala u uredske i kućne Wi-Fi rutere ukrajinskih i stranih građana. Ruski hakeri „lovili” su rutere koji nisu zadovoljavali suvremene sigurnosne protokole. Nakon proboja u ranjive uređaje preusmjeravali su promet preko unaprijed uspostavljene mreže DNS poslužitelja. Tako su prikupljali lozinke, autorizacijske tokene i druge povjerljive podatke radi ciljnih fishing kampanja protiv državnih i korporativnih ciljeva. Njemačka, koja je od početka pune invazije Rusije na Ukrajinu u veljači 2022. postala jedan od ključnih vojno-političkih partnera Ukrajine, sada je jedna od meta hibridnog rata Rusije protiv država EU-a. Kremlj ciljano koristi instrumente asimetričnog rata – od uporabe bespilotnih letjelica za nadzor i sabotaže do opsežnih kibernetičkih napada i sustavnih kampanja dezinformiranja.
Kibernetički napadi na Wi-Fi rutere u Njemačkoj i drugim državama EU-a nisu izolirani incidenti, nego dio šireg hibridnog rata Rusije protiv Zapada. Moskva primjenjuje metode usavršene tijekom rata protiv Ukrajine na teritoriju europskih država, nastojeći potkopati povjerenje u digitalnu infrastrukturu i stvoriti ozračje trajne ranjivosti. Ruski hakeri pokušali su dobiti pristup vojnim, državnim i kritično važnim informacijama. Riječ je ne samo o podacima državnih institucija, nego i o energetici, prometu, komunikacijama i drugim sektorima o kojima ovisi stabilnost europskih država. Uključivanje skupine APT28 pokazuje da je riječ o operaciji koju je odobrila država, a ne o djelovanju pojedinačnih kibernetičkih kriminalaca. Za EU, a posebno Njemačku, napadi APT28 signal su da rat Rusije protiv Ukrajine ima transnacionalnu dimenziju. Moskva nastoji utjecati na države koje podupiru Kijev, paralizirajući njihovu sposobnost donošenja odluka, stvarajući rizike za kritičnu infrastrukturu te pojačavajući osjećaj nestabilnosti među građanima i poslovnim sektorom. Njemačka i druge članice EU-a već su više puta optuživale Rusiju za korištenje hakerskih skupina za kibernetičku špijunažu, krađu podataka i dezinformacije. Nakon početka pune invazije Ruske Federacije na Ukrajinu takvi su napadi u EU-u dodatno učestali. U Njemačkoj je APT28 ranije optužen za napade na Bundestag, sustave kontrole zračnog prometa i internetske stranice njemačkih političkih stranaka. Djelovanje skupine APT28 u interesu ruskih službi pokazuje da je kibernetički prostor postao jedno od glavnih bojišta suvremenog rata. Rusija nastoji steći stratešku prednost bez izravne uporabe vojne sile kroz prodor u digitalne sustave, ucjene, destabilizaciju i podrivanje povjerenja u državne institucije.
Начало формы
Конец формы
